ILEGALNE DEPONIJE: Najčešći vid ekološkog kriminala u BiH

    Ekološki kriminalitet se može definisati kao skup različitih aktivnosti pravnog ili fizičkog lica, uperenih na ugrožavanje životne sredine, a koje su krivičnim zakonima i drugim pravnim propisima određena kao krivična djela, privredni prijestupi ili prekršaji. U Bosni i Hercegovini, kao i u drugim zemljama, postoji različite vrste ekološkog kriminala.

    Neke od uobičajenih vrsta ekološkog kriminala koje se mogu javiti te se razlikuju se u zavisnosti od specifičnih okolnosti i lokalnih uslova, su:

    • Ilegalna sječa šuma: Nelegalna sječa šuma ugrožava biodiverzitet i prirodne resurse, kao i ekonomske i ekološke funkcije šuma.
    • Ilegalno odlaganje otpada: Ovo uključuje bacanje otpada na nedozvoljena mjesta, kao što su divlje deponije, što može izazvati zagađenje tla, vode i vazduha.
    • Nelegalni lov i ribolov: Nezakoniti lov i ribolov mogu dovesti do prekomjernog izlova populacija divljih životinja, što može imati ozbiljne posljedice na ekosistem.
    • Zagađivanje vode, vazduha i zemljišta: Aktivnosti koje dovode do zagađenja vode, vazduha i zemljišta, kao što su ispuštanje industrijskih otpadnih voda, emisija štetnih gasova ili upotreba opasnih hemikalija u poljoprivredi, mogu imati dugoročne negativne posljedice po životnu sredinu i ljudsko zdravlje.
    • Nelegalna trgovina ugroženim vrstama: Nezakonita trgovina divljim životinjama i biljkama može ugroziti opstanak mnogih vrsta, te poremetiti ekološke ravnoteže.

    U našoj državi jedan od glavnih fokusa kada se spominje ekološki kriminal je ilegalna sječa šuma zbog ozbiljnih posljedica po biodiverzitet i prirodne resurse. Međutim, važno je istaći da je ekološki kriminal vezan za ilegalne deponije također ozbiljan problem koji zahtijeva pažnju. Ilegalno odlaganje otpada na nedozvoljena mjesta, kao što su divlje deponije, predstavlja ozbiljnu prijetnju životnoj sredini i ljudskom zdravlju.

    Broj deponija se konstantno povećava

    Deponije predstavljaju mjesta za odlaganje otpada, obično tako što se otpad skuplja na jednu lokaciju i zatrpava, što je i najstariji način odlaganja otpada i to je trenutno osnovni način odlaganja otpada širom Bosne i Hercegovine. Uprkos tome, na prostoru naše države od oko 10 000 registrovanih dok su ogromna većina ostalih deponija koje čine taj broj divlje ili ilegalne deponije. Ilegalne deponije predstavljaju mjesta za odlaganje većih količina otpada na za to nepredviđenim površinama – kao što su šume, doline, brda i planine, napuštena polja ili riječna korita.

    Na ovim deponijama se, zbog nedostatka njihove kontrole, odlaže i opasni otpad poput baterija i elektronike, infektivnog i animalnog otpada, te se nerijetko nalaze pored rijeka, čime ugrožavaju okoliš i zdravlje ljudi. Ilegalne deponije utiču štetno na više načina. Voda i zemljište postanu zagađeni, što se dalje prenosi i na pitku vodu i namirnice koje unosimo u

    svoj organizam. Dolazi do poremećaja balansa životinjskog svijeta – ilegalne deponije privlače životinje kao što su muhe, komarci, ptice i miševi koji šire razne bolesti i među ljudima. Povećan je rizik od prirodnih katastrofa – ilegalno odložen otpad zakrči riječna korita zbog čega poplave postaju češće, te doprinose nekontrolisanim klizištima.

    Ilegalne deponije predstavljaju najčešći oblik ekološkog kriminala u BiH (Photo: Arhiva)

    Ilegalne deponije negativno utječu na mentalno zdravlje građana i građanki, koji svakodnevno svjedoče prizorima zagađenja i haosa. Vrijednost imovine se smanjuje ukoliko se prostor nalazi blizu ilegalnih odlagališta, a regulacija postojanja ilegalnih deponija se također može i oporezivati, to direktno plaćaju građanke i građani određene zajednice. Uzroci su brojni, od individualne neodgovornosti, do sistemske neuređenosti. Devastirajuća je i činjenica da se broj ilegalnih deponija konstantno povećava.

    Neki od glavnih uzroka su manjak javne edukacije o štetnosti ilegalnog odlaganja otpada, nepostojanje sistema odvoza smeća u određenim mjestima i zajednicama, manjak nadgledanja od strane autoriteta i izostanak kažnjavanja. Procenat otpada koji proizvedu građani i građanke nije zanemariv ali je puno veći otpad koji proizvedu firme, industrije, fabrike i građevinski otpad. Kazne za njihove prekršaje se ne sprovode u dovoljnoj mjeri. Na primjer, kazna za ilegalno odbacivanje građevinskog otpada u prirodu umjesto na za to predviđene deponije očigledno nije dovoljno visoka te je isplativije odlagati materijal na skrovitim mjestima bez sortiranja za reciklažu, čak i uz rizik da budu otkriveni i kažnjeni.

    U oba entiteta, općine su ključni pružatelji osnovnih javnih usluga, uključujući upravljanje komunalnim otpadom. Dužnost regulisanja, otklanjanja i smanjenja broja ilegalnih deponija je dodijeljena nadležnim organima na entitetskim i kantonalnim nivoima.

    Potrebno je promijeniti i način naplate otpada gdje se ne smije zanemariti količina koju domaćinstvo proizvede, a ne samo naplata npr. prema broju članova domaćinstva.

    U bosanskohercegovačkom društvu svijest o ekološkim pitanjima je niska, pa je teško očekivati da i u pravosuđu bude drugačije. Za postojanje sudske prakse, neophodan je značajniji broj predmeta na osnovu kojih bi se ujednačavali stavovi i stvarala praksa. Obavezno je unaprijediti informacioni sistem i statistiku, kako ilegalnih deponija tako i ostalih slučajeva ekološkog kriminala.

    Ne postoje pouzdane procjene stanja u oblasti ekološkog kriminaliteta

    Politika kažnjavanja je blaga, nesrazmjerna šteti koja se nanosi te za počinioce treba uvesti represivnije mjere. Procesuiranja se odnose samo na krivična djela šumske krađe, a drugi oblici se rijetko prijavljuju, ili se tretiraju kao privredni, a ne ekološki kriminal. Glavni uzroci ovome su needuciranost sudija i tužilaca, nizak nivo političke svijesti javnosti i korupcija.

    U državi gdje se stalno krše ljudska prava borba za ekološku pravdu je svedena na minimum bez podrške institucija. Potrebna je snažna saradnja između institucija, ekoloških inspekcija te organizacija a sve to uz visok nivo povećanja svijesti o važnosti ekološke zaštite. Otpad treba na adekvatan način odlagati, razdvajati odnosno sortirati i reciklirati. To je proces koji se isplati, jer se od toga može zaraditi ako se deponijom upravlja kako treba. Treba težiti ka tome da se što više otpada reciklira i da se od istog proizvodi energija i alternativna goriva.

    Same građane je potrebno stimulisati da sortiraju otpad odmah prilikom odlaganja a naplatu treba vršiti na stimulativan način. U pojedinim opštinama se mora promijeniti praksa da se nakon što se iz različitih kontejnera u koje se sortirao otpad isti odvozi zajedno na jedno mjesto pri čemu se gubi smisao sortiranja.

    Vrijeme je novac a u ovom slučaju otpad je novac jer država treba da razmišlja kako da svoj otpad kao proizvod plasira na svjetsko tržište. U Bosni i Hercegovini treba osigurati da svako odlaganje otpada bude ekološki prihvatljivo. Da se stimulira razvrstavanje otpada na izvoru i da se deponije opreme neophodnim tehnologijama za tretiranje otpada. Da se opštinama koje su udaljene sufinansiraju troškovi odvoza na regionalne deponije. Da se ukinu entitetske i međuopštinske barijere, gdje politike ne dozvoljavaju da se opštine udruže i zajednički konačno riješe neke probleme.

    Nelegalno odlaganje otpada predstavlja ozbiljan ekološki, zdravstveni, estetski i ekonomski problem koji zahtijeva sveobuhvatne mjere prevencije, nadzora i sankcionisanja. Prevencija ilegalnog odlaganja otpada uključuje edukaciju stanovništva o pravilnom odlaganju otpada, jačanje inspekcijskih nadzora, uspostavljanje efikasnih sistema za recikliranje i upravljanje otpadom, te strogo kažnjavanje počinitelja ekoloških prestupa.

     

    Socijalne mreže

    6,325LjubiteljiSviđa mi se
    402SljedbeniciPratite
    294SljedbeniciPratite
    1,690PretplatniciPretplatite se

    Pretplatite se

    Povezani članci

    AEDES ALBOPICTUS: Opasni azijski tigrasti komarac

    Piše: Husein Ohran Jedna od najozbiljnijih posljedica klimatskih promjena jeste...

    NAŠE BLAGO: Bh. autohtone domaće životinje

    Piše: Husein Ohran Bosna i Hercegovina je zemlja koja se...

    “Eco-friendly” goveda

    Piše: Husein Ohran Iako mnogima ovaj podatak nije poznat –...

    Kako naša ishrana utiče na globalno zagrijavanje?

    Piše: Husein Ohran Očekuje se da će do 2050. godine...