U Skopju je 30. i 31. maja ove godine održana konferencija o rodno odgovornom budžetiranju koja je za cilj imala povezati aktiviste i aktivistkinje, nevladin sektor i akademsku zajednicu širom Europe kako bi se pokrenuo razgovor o izazovima i prilikama za implementaciju rodno odgovornog budžetiranja na lokalnim i državnim nivoima. Suorganizator konferencije bila je i Gender Budget Watchdog Network koja okuplja organizacije iz zemalja Zapadnog Balkana i Moldavije. Jedna od panelistkinja bila je i Ana Marija Sikirić Simčić, izvanredna profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci gdje osim računovodstvenih kolegija predaje i kolegij Ekonomija roda. Ana Marija je zainteresirana za teme usko vezane za rodnu neravnopravnost iz ekonomske perspektive, a s profesoricom Larom Jelenc vodi Akademiju za žene poduzetnice Hrvatske. Za naš portal Ana Marija govori o rodno odgovornom budžetiranju, prilikama i izazovima u ovoj domeni, kao i ulozi civilnog društva u procesima vezanim za rodno odgovorno budžetiranje.
OBJAVI.BA: Možete li nam reći nešto više o tome kako Vi shvaćate rodno odgovorno budžetiranje? Zašto je ono dobro? U čemu se razlikuje od tradicionalnog budžetiranja?
ANA MARIJA: Rodno odgovorni proračun prije svega prepoznaje, a zatim jednako vrednuje i uvažava različite društveno oblikovane uloge i potrebe muškaraca i žena različitih socioekonomskih karakteristika prilikom planiranja javnih prihoda i rashoda, a sve s ciljem jednakog zadovoljenja različitih javnih potreba, osiguravanja jednakih prilika i minimalnih životnih uvjeta žena i muškaraca, ali ostalih marginaliziranih skupina. Za razliku od tradicionalnog proračuna, rodno odgovorni proračun osim plaćenog rada vrednuje i uzima u obzir i neplaćeni i mentalni rad. Neplaćeni i mentalni još uvijek pretežito obavljaju žene što često predstavlja glavnu prepreku ravnopravnom sudjelovanju muškaraca i žena u plaćenom radu ili drugim riječima gospodarskom i političkom životu. Osim toga neplaćeni rad je od velike važnosti za cijelo društvo jer su inputi i outputi neplaćenog rada u kućanstvu izrazito važni za ljudsko blagostanje, dok plaćeni rad osigurava financijsku neovisnost koja svakoj osobi omogućuje kontrolu nad vlastitim životom te pruža mogućnost izbora. Temeljni cilj je implementirati takav proračun koji ne samo da neće imati različiti utjecaj na žene i muškarce, nego će ujedno i promovirati rodnu ravnopravnost kao jedan o važnih ekonomskih, političkih i socijalnih ciljeva.
OBJAVI.BA: Možete li ukratko opisati rodno odgovorno budžetiranje u Hrvatskoj i na koji način se ono implementira?
ANA MARIJA: Prva inicijativa rodno odgovornog budžetiranja u Republici Hrvatskoj se javila na lokalnoj razini, točnije u Gradu Zagrebu. Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Zagreba je prepoznalo da je rodno odgovorno budžetiranje važan mehanizam za osiguravanje veće konzistentnost između ekonomskih ciljeva i društvenih obveza lokalne i regionalne vlasti, stoga svojim aktivnostima želi doprinijeti implementaciji rodno odgovornog proračuna u Gradu Zagrebu. Povjerenstvo u suradnji sa znanstvenom zajednicom krajem 2018. godine otvara pitanje uloge proračuna u rješavanju problema rodne neravnopravnosti na području Grada Zagreba. Budući da implementacija rodno odgovornog proračuna nije moguća bez podrške vodećih ljudi i službenika Grada Zagreba, dosad su izrađene tri analitičke studije rodne perspektive proračuna Grada Zagreba, a sve s ciljem osvješćivanja glavnih nositelja ovog procesa o utjecaju lokalnih javnih politika i programa na rodnu ravnopravnost. Iako iznosi u proračunu ne daju informaciju o obuhvatu, kvaliteti, korisnicima i financijskoj pristupačnosti javnih usluga i infrastrukture, studije pokazuju da Grad Zagreb već sada ima veliki broj mjera i aktivnosti koje predstavljaju temelj ili doprinos rodno odgovornom proračunu, ali za ocjenu rodne odgovornosti proračuna potrebno je provesti daljnje analize proračuna iz rodne perspektive. S obzirom na navedeno ovakav vid analize predstavlja određena ograničenja, ali ispunjava glavni cilj osvješćivanja o ulozi proračuna u poboljšanju položaja žena u društvu, dok će pri implementaciji rodno odgovornog proračuna ovakve analize u budućnosti provoditi osobe koje izravno sudjeluju u kreiranju i provođenju određenih politika i mjera, odnosno osobe koje su na izvoru svih potrebnih podataka i informacija potrebnih za dublju analizu. Stoga je trenutno naglasak na edukaciji i rodnom osvješćivanju budućih nositelja procesa rodno odgovornog proračuna u Gradu Zagrebu.
OBJAVI.BA: Koje su ključne koristi implementacije rodno odgovornog budžetiranja u odnosu na marginalizirane skupine?
ANA MARIJA: Rodna ravnopravnost je višedimenzionalna te je intersekcijski pristup neophodan u rješavanju problema neravnopravnosti. Rodno odgovorni proračun naglasak stavlja na važnost i nužnost prepoznavanja specifičnih potreba različitih skupina stanovništva. Često naglašavam da muškarci i žene nisu dvije homogene skupine, nego dvije iznimno heterogene skupine različitih potreba i životnih okolnosti. Najvažnije je to osvijestiti i onda pronaći adekvatan način kako prepoznati njihove različitosti te prepreke i izazove s kojima se susreću kako bi u konačnici implementirali politike i programe koje će omogućiti ravnopravno sudjelovanje svih građana u političkom gospodarskom i društvenom životu. Moja preporuka je uspostaviti usku suradnju s organizacijama civilnog društva. Civilni društvo je ključno za primjenu intersekcijskog pristupa koji pokušava učiniti vidljivima sve faktore koji su utjecali na iskustva podređenosti i neravnopravnog položaja različitih skupina žena. Neki od tih faktora zajednički su svim ženama, a drugi nisu. Civilni sektor najbolje poznaje potrebe i specifičnosti svojih članica i drugih marginaliziranih skupina.
OBJAVI.BA: Koji su izazovi s kojima se susrećete u svom radu u ovom polju?
ANA MARIJA: Glavni izazov je vrlo niska razine rodne osviještenosti društva koja otežava rasprave na ovu temu kao i razumijevanja negativnih posljedica rodne neravnopravnosti za cijelo društvo. U svom radu volim koristiti vrlo jednostavan jezik, u edukacijama krenuti od bazičnih pojmova te svako tvrdnju potkrijepiti statističkim podacima te na taj način osvijestiti svakog sudionika i sudionicu. S tom namjerom smo na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci uveli i kolegij Ekonomija roda kako bi našim studentima dale neke nove perspektive i doprinijeli rodnoj osviještenosti našeg društva.
OBJAVI.BA: Kako mlade osobe, u Vašem slučaju studenti i studentice, prihvaćaju ideju rodno odgovornog budžetiranja?
ANA MARIJA: Kolegij Ekonomija roda se izvodi kao izborni kolegij na drugoj godini diplomskog sveučilišnog studija Poslovna Ekonomija. Moram priznati da me veliki interes studentica i studenata pozitivno iznenadio. Uvijek me oduševi njihovo kritičko promišljanje, propitkivanje iznesenih tvrdnji, ali i kako učeći mijenjaju svoje prvotne stavove o nekim temama. Studentice i studenti koji upisuju kolegij Ekonomija roda su već zainteresirani za teme rodne ravnopravnosti pa su otvoreni i prema ideji rodno odgovornog budžetiranja. Kroz semestar raspravljamo o postojećim neravnopravnostima, njihovim uzrocima i posljedicama te se na kraju semestra se rodno odgovorno budžetiranje nameće kao izvrsno rješenje za sve istaknute probleme.
OBJAVI.BA: Koliko je u procesu promoviranja ove vrste budžetiranja važno umrežavanje organizacija, osoba, akademske zajednice i medija?
ANA MARIJA: U mom slučaju se umrežavanje pokazalo ključnim za otvaranje pitanja rodne neravnopravnosti, otkrivanja i naglašavanja potreba specifičnih skupina stanovništva te neprekidnog učenja i rodnog osvješćivanja. Umrežavanjem jačamo i našu pregovaračku snagu, bivamo glasniji i vidljiviji. Zašto želimo biti glasniji i vidljiviji? Samo zato da podignemo razinu rodne osviještenosti, zaustavimo širenje dezinformacija te educiramo građane pa da i oni zahtijevaju da u njihovim gradovima i općinama proračun bude rodno odgovoran.
OBJAVI.BA: Imate li neku poruku za organizacije, žene, studente i studentice iz Bosne i Hercegovine koje su zainteresirane za rad na ovome?
ANA MARIJA: Za promjene je potrebno vrijeme, strpljenje, otvorenost i puno učenja. I mali korak je korak prema naprijed… Pazimo samo da ne radimo korake prema nazad. I ne zaboravite se uvijek pokušati staviti u tuđe cipele prije nego donesete odluku kojom ćete izravno utjecati na životne okolnosti nekog drugog.
