Piše: Rubina Čengić
Deponija u Goraždu, iako Grad dnevno proizvodi između 15 i 20 tona smeća, ostaće blokirana dok se ne nađe nova lokacija za odlaganje otpada, kaže Tarik Kadrić, predstavnik neformalne grupe građana koja je početkom novembra blokirala odlagalište na lokaciji Šišeta.
“Ta deponija je 500 metara vazdušne linije od grada i nema dozvolu za rad. Imala je samo neku privremenu od 2010. do 2012. Tamo nema nikakav nadzor ili kontrola, niko ne razvrstava smeće, odatle se širi smrad. Kad plane, u Goraždu se ne može živjeti, dim štipa i za lice i za oči. Sve što se cijedi iz smeća ide u Podhranjenski potok, tamo odlaze i otpadne vode iz fabrike Pobjeda, a odatle u Drinu. Mi tražimo hitno zatvaranje deponije, dezinfekciju ulica, hitno otvaranje nove lokacije za odlaganje otpada i, dok se ne ispune naši zahtjevi, mi smo na terenu 24 sata dnevno, spavamo gore jer to što se dešava sa smećem u Goraždu nije normalno”, kaže Kadrić i naglašava da je “16 godina nerada i nebrige došlo na naplatu”.
Gradonačelnik Goražda Ernest Imamović pak kaže da su mu novim pravilima koje je uspostavila Vlada Federacije BiH vezane ruke i da nema brzog zakonitog rješenja.
“Dok traje blokada, mogu odlagati u Tuzli, Zenici ili u Smiljevićima. Poslao sam im upite, ali ako pristanu, moram provesti postupak javne nabavke za te usluge, a za to treba vremena. Poslao sam upite i u okolne gradove u Republici Srpskoj – Višegrad, Rudo, Čajniče. Kod njih je nešto lakše jer oni pale smeće, manja je kontrola, ali i to moram platiti i jedino mi preostaje da vlastitim novcem platim da mi prime jedan-dva kamiona. Ljubuški, recimo, smeće vozi u Doboj, ali za to dobivaju novac od Vlade Federacije BiH i mislim da su većinski hrvatske zajednice na taj način povlaštene. Jedno od mogućih rješenja je i spaljivanje smeća u Termoelektrani u Zenici. Sedamnaest opština će se tako rješavati otpada”, kaže Imamović.
Predsjedavajući Gradskog vijeća Dženis Čulov tvrdi da Vijeće prati situaciju i aktivno traži rješenje.
“Šišeta je divlja deponija koja je nastala privremenom odlukom iz 2010. godine i za nas nije rješenje da sada pod pritiskom napravimo nova Šišeta. S druge strane, budžet ne predviđa mogućnost odvoza smeća na neku drugu lokaciju, a i za odvoz na drugu lokaciju nam treba postupak javnih nabavki koji traži vrijeme. Svi smo zabrinuti, kao što smo zabrinuti i kada se deponija zapali. Mislim da ćemo vrlo brzo imati vanrednu sjednicu Kolegija da vidimo kako dalje”, kaže Čulov.
Imamović smatra da je “Vlada Federacije donijela svjetske mjere, ali lokalne zajednice nisu spremne za njih jer nemaju ni ljude ni novac”.
“Sve deponije ispod 100 tona su prebačene na upravljanje kantonima, a oni nemaju ljudskih kapaciteta da to vode. Mi smo odgovor na jedan upit čekali šest mjeseci. Osim toga, lokacije za odlaganje u Prači i Ustikolini će vjerovatno uskoro biti zatvorene jer su neuslovne. Za nas je jedino rješenje da nastavimo graditi deponiju Trešnjica, koja je međuopštinska deponija, koja bi se prostirala na 68 duluma zemlje i bila bi fabrika za preradu otpada, ali za to nam treba 15 miliona koje mi nemamo. To su tri naša budžeta i to pod uslovom da ne platimo ništa drugo”, kaže Imamović.
Napominje da su za tu deponiju odobrena sredstva Svjetske banke koja su dijelom kredit, a dijelom donacija, ali se čeka potvrda Parlamenta Federacije BiH.
Kadrić tvrdi da to nije rješenje.
“Sve na toj lokaciji su radili na ho-ruk, izgubili su okolinsku dozvolu, ne vjerujem da tamo više išta mogu uraditi”, kaže Kadrić.
Čulov pak smatra da je Trešnjica jedino rješenje, ali da se ona ne smije pod pritiskom situacije početi koristiti prije nego što bude završena.
“Tamo je zidana ograda skoro gotova, počeli su zemljani radovi za prvu kasetu, ali to ide sporo jer nemamo novca, čekaju se sredstva Svjetske banke, a imamo i sudsku zabranu prolaska kamiona Grada prilaznom cestom zbog čega ti kamioni koriste sporedni put koji je duži 11 kilometara i nije uslovan za građevinske kamione”, kaže Čulov.
Gradsko vijeće je krajem 2025. godine zadužilo gradonačelnika da riješi odlagalište otpada, ali u proteklom periodu nije urađeno ništa.
U međuvremenu, grupa građana koja drži Šišeta u blokadi na Facebooku, na profilu Građani Obarka za zatvaranje deponije, piše da se godinama udiše “kancerogeni dim koji dolazi iz dubine nelegalne deponije Šišeta i da ga već godinama udišu svi, i djeca i odrasli”.
“Kamioni sa otpadom su zaustavljeni, a na lokaciji su organizovana cjelodnevna i noćna dežurstva. Građani opravdano zahtijevaju hitno pečaćenje lokacije i početak njene sanacije. Svjesni smo da grad u ovom trenutku ima ogroman problem jer alternativna lokacija na Trešnjici tapka u mjestu zbog sudskih sporova i neriješenog pitanja pristupnog puta kroz Glamoč. Međutim, administrativni propusti i nedostatak političke volje više ne mogu biti opravdanje za sistematsko trovanje Goražda. Dok se čeka realizacija Federalnog plana upravljanja otpadom i povlačenje obećanih sredstava, zdravlje građana mora biti na prvom mjestu. Ova blokada nije politička borba, ovo je borba za čist zrak i goli opstanak”, pišu u Grupi.
Čulov kaže da ne može govoriti o tome zašto je deponija blokirana baš sada ako je stanje isto posljednjih petnaestak godina.
Procjenjuje se da u BiH postoji oko 1.200 divljih deponija.
