Piše: Miranda Bryant, Muhos i Otanmäki (The Guardian)
Iza žičane ograde nalazi se ogromna zjapeća rana u zemlji. Prije nego što je Google stigao prije nekoliko mjeseci na 330 hektara (815 jutara) šume u blizini grada Muhosa, u ruralnom dijelu sjeverne Finske, raslo je, prema procjenama lokalnog stanovništva, četvrt miliona stabala. Sada ih više nema.
Nakon što je tehnološka kompanija nezakonito iskrčila cijelo područje radi izgradnje podatkovnog centra – uklanjajući pritom čak i površinski sloj tla – ostalo je samo ogromno prostranstvo blata izbrazdano tragovima teških mašina, s lokvama i gomilama zemlje, korijenja i granja. Stanovnici kažu da smeđa voda koja otiče s gradilišta dospijeva u potok koji se ulijeva u rijeku Oulujoki.
„Nema kraja. Proteže se unedogled“, kaže Mari Annala, ekologinja iz Finskog udruženja za zaštitu prirode (SLL) dok s ruba lokacije gleda snimke nekadašnje šume napravljene dronom. Ona je finska stručnjakinja za zaštitu okoliša, istraživačica i članica upravnog odbora regionalnog ogranka Finskog udruženja za zaštitu prirode u oblasti Oulua.
S obzirom na to da se u različitim fazama planiranja nalazi 145 novih podatkovnih centara, Finska se našla na čelu najnovijeg talasa ulaganja tehnoloških kompanija. Osim relativne geopolitičke i geološke stabilnosti te obilja raspoloživog zemljišta, ovu zemlju posebno privlačnom čini i hladna klima koja omogućava uštedu na troškovima energije.
Ranije u oktobru je finska Agencija za izdavanje dozvola i nadzor (LVV) naredila Googleu da privremeno obustavi radove u Muhosu i na još jednoj lokaciji oko 100 kilometara jugoistočno, u selu Otanmäki. Kompanija prethodno nije provela potrebne procjene uticaja na okoliš, a prije toga je već iskrčila šumu. Vijest je izazvala široko negodovanje javnosti i otvorila pitanje kakvu bi, ako ikakvu, ulogu Finska trebala imati u globalnoj trci za izgradnju podatkovnih centara potrebnih da bi se pratio ubrzani razvoj vještačke inteligencije.
Sredinom oktobra Antti Järvinen, direktor Googlea za Finsku, izvinio se zbog krčenja šuma, ali je ustvrdio da je kompanija postupala „na osnovu najboljeg razumijevanja zakonskih propisa koje smo tada imali“.
Iz zraka se vidi brana na rijeci Oulu u Finskoj, okružena šumom i dalekovodima.
U sjevernom finskom gradu Muhosu šuma je već posječena na zemljištu koje je Google kupio. Bageri sada ravnaju teren dok kamioni tutnje i neprestano voze do gradilišta smještenog uz glavne dalekovode.
Muhos i Otanmäki dio su Googleovog projekta izgradnje infrastrukture za vještačku inteligenciju vrijednog 13 milijardi eura. Projekt je izazvao kritike Donalda Trumpa, koji bi radije vidio da se takvi centri grade u SAD-u i koji je javno pozvao kompaniju da preispita svoje planove. Riječ je o najvećem projektu te vrste ikada pokrenutom u ovoj nordijskoj zemlji.
Finska vlada, koja je uvela velika smanjenja javne potrošnje, podstiče ovu investiciju. Kada su prošlog mjeseca objavljeni Googleovi planovi, premijer Petteri Orpo izjavio je da je privlačenje investicija „glavni prioritet“ i da se „vrijednost ekonomije podataka proteže daleko izvan direktnih ulaganja“. Prema njegovim riječima, dogovor s Googleom donijet će „dugoročne koristi za obje strane“.
Međutim, otkrića o nezakonitom postupanju Googlea izazvala su zabrinutost javnosti zbog posljedica ovakvih sporazuma za obližnje zajednice, cijene energije za finska domaćinstva i prirodno okruženje Finske, na koje su njeni građani posebno ponosni. Izgradnja podatkovnih centara vjerovatno će postati jedno od ključnih izbornih pitanja kada Finci u aprilu budu izlazili na birališta.
Pogled iz zraka na ogromno iskrčeno područje u blizini Muhosa u Finskoj, s ogoljenim tlom i lokvama vode pokazuje Googleovo područje krčenja dugo je tri, a široko dva kilometra. Prostire se na ukupno 330 hektara i nalazi se 400 metara od rijeke Oulujoki.
Pored 250.000 stabala posječenih u Muhosu, Annala procjenjuje da je u Otanmäkiju posječeno još 150.000 stabala. Budući da su stabla posječena nezakonito, kaže ona, drvo s ove dvije lokacije ne može se prodavati pogonima za preradu drveta.
Ovaj potez otvorio je i pitanje zašto se obnovljivi izvori energije u Finskoj koriste za napajanje međunarodnih korporacija.
Više od 93.000 ljudi potpisalo je peticiju kojom se zahtijeva strožija regulacija podatkovnih centara i uvođenje naknade kojom bi se lokalnim zajednicama nadoknadila šteta nanesena okolišu. Nakon izbijanja skandala, Orpo je ono što se dogodilo u Muhosu opisao kao „hladan tuš“.
Hanna Halmeenpää, predsjednica upravnog odbora Finskog udruženja za zaštitu prirode, rekla je da nije mogla vjerovati kada je saznala da je Google prekršio zakon.
„U početku nisam mogla povjerovati“, rekla je. „Nikada nisam čula da je neka kompanija u Finskoj uradila nešto slično.“
Dodala je da se sistem u velikoj mjeri zasniva na povjerenju i da smatra kako je Google to povjerenje iskoristio.
„Kupili su ogromno zemljište i jednostavno počeli da sijeku šumu, tek tako“, rekla je. „To je čista arogancija i nevjerovatno je.“
Brzina kojom se sve odvijalo šokirala je zemlju, rekla je Halmeenpää.
„Mnogi samo prate vijesti i pitaju jedni druge: ‘Šta se sada dešava? Šta možemo učiniti povodom toga? Moramo li prihvatiti sve ove projekte podatkovnih centara u Finskoj?’“
Jussi Kangasharju, šef Odsjeka za računarske nauke na Univerzitetu u Helsinkiju, rekao je da podatkovni centri otvaraju ograničen broj radnih mjesta i potencijalno mogu podstaći lokalnu ekonomiju, ali da su koristi na nivou cijele zemlje minimalne.
„Za Finsku od toga, zapravo, nema nikakve koristi“, rekao je. „To su međunarodne kompanije koje pružaju usluge međunarodnim korisnicima. Finska dobija vrlo malo prihoda od poreza na dobit preduzeća. Na kraju, podatkovni centri donose vrlo malo koristi bilo kome osim njihovim operaterima.“
Dok zakonodavstvo pokušava sustići razvoj događaja, projekti se nastoje pokrenuti što je brže moguće. Neki pozivaju na osnivanje centralnog tijela koje bi koordiniralo projekte podatkovnih centara, umjesto da se toliko odluka prepusti općinama, koje će vjerovatno dati prednost neposrednim potrebama lokalne zajednice.
U Muhosu i Otanmäkiju ima i ljudi koji podržavaju ove projekte zbog radnih mjesta i prihoda od poreza na zemljište koje će donijeti lokalnoj zajednici. Ipak, mnogi smatraju da su ih općinske vlasti iznevjerile.
Google je nezakonito iskrčio cijelo područje, uklanjajući čak i površinski sloj tla. Ostala je iskrčena finska šuma, s blatnjavim tlom i razbacanim gomilama korijenja.
Antti Jakonen, stanovnik Muhosa, rekao je da posječena stabla predstavljaju tek mali dio ukupnih šumskih površina Finske, ali da se protivi načinu na koji je sve urađeno.
„To je urađeno na pogrešan način. Američki stil. Bez ikakvog smisla. Uopće nema smisla“, rekao je.
Ovaj bivši poduzetnik i ribar želi da Google nadoknadi štetu tako što će pomoći u obnovi lokalne populacije lososa, koja je uništena prije nekoliko decenija izgradnjom hidroelektrana.
U Otanmäkiju se posljedice po prirodu i svakodnevni život stanovnika itekako osjećaju. Kada je šuma posječena, vukovi koji su tamo živjeli došli su u selo, rekla je Anni Ranta (53), čija porodica u tom mjestu živi generacijama.
Ovo nekadašnje rudarsko selo poznato je po nalazištima rijetkih zemnih elemenata. Porodica Anni Ranta živi u središtu sela, pored crkve s tornjem u obliku trougla i nekadašnjeg bara koji je godinama prazan. Mirna šuma nekada se protezala kilometrima od sela. Sada se zvukovi građevinskih radova s područja koje je Google iskrčio razliježu okolnim prostorom.
„Vukovi su počeli dolaziti u selo jer su se sve divlje životinje iselile iz šume“, rekla je Ranta. „Pobjegle su. Ono što me brine u vezi s podatkovnim centrima jeste i buka jer je ovdje tlo od čvrste stijene. Čak i dok ovdje stojimo i razgovaramo“, dodala je, lupajući nogama o tlo, „zvuči kao bubanj.“
Toliko se protivi dolasku Googlea da razmišlja o preseljenju. Strahuje i da bi podatkovni centar mogao učiniti selo metom Rusije s kojom Finska dijeli dugu granicu.
„Ne želim ih ovdje“, rekla je misleći na Google. „Ne želim ih uopće u Finskoj. Ne sviđa mi se cijela ideja vještačke inteligencije, niti način na koji se svijet mijenja. Sve se mijenja prebrzo i prerano.“
Njen otac, Pentti Korhonen, penzionisani vodič za boravak u divljini, rekao je da je voda u potoku postala smeđa otkako je šuma uništena.
„U Finskoj uopće nema potrebe za podatkovnim centrima. Nema nikakve potrebe za njima“, rekao je.
Vesa Hyyryläinen, predsjednik lokalnog ogranka Finskog udruženja za zaštitu prirode, rekao je da su troprsti djetlići koji su se gnijezdili u šumi protjerani iz svog staništa.
„Svi mi koji se bavimo zaštitom prirode veoma smo zabrinuti zbog političke situacije i političkih prilika u Finskoj“, rekao je ovaj biolog i stručnjak za riblje orlove. „Pitam se zašto moramo žrtvovati toliko prirode. Previše toga olako prepuštamo drugima.“
Ipak, rekao je da razumije zašto vlasti pokušavaju privući nove izvore investicija i otvoriti radna mjesta s obzirom na starenje stanovništva u toj regiji.
„Mladi odlaze u Helsinki, Berlin i Pariz“, rekao je. „Tako je malo ljudi. Moramo nešto žrtvovati.“
Veli-Matti Uski, generalni direktor ministarstva okoliša, izjavio je da vlada „prati opći razvoj sektora [podatkovnih centara], primjenu zakonskih propisa u toj oblasti i spremna je predložiti izmjene zakona kada to bude potrebno“.
Google je saopćio da radi na zaštiti kvaliteta vode na lokaciji u Muhosu i da planira zasaditi drveće na površini od 130 hektara. Zaštitari prirode smatraju da je to premalo da bi se ostvario bilo kakav značajan učinak u poređenju sa štetom nastalom sječom šume.
Portparol kompanije izjavio je:
„U Finskoj poslujemo već 15 godina i uvijek smo nastojali ispuniti ili premašiti zahtjeve koji se odnose na prostorno planiranje, zaštitu okoliša, zdravlje i sigurnost. Nakon što smo 6. oktobra primili dopise LVV-a, obustavili smo pripremne radove u Muhosu i Kajaaniju [gdje se nalazi lokacija u Otanmäkiju] te smo LVV-u dostavili zvaničan odgovor kojim potvrđujemo da smo to učinili. U potpunosti ćemo postupiti u skladu sa zahtjevima LVV-a u ovom slučaju. Radujemo se nastavku aktivnog i otvorenog dijaloga sa svim nadležnim organima kako bismo ojačali partnerstvo s Finskom i lokalnim organizacijama“.
(Tekst je preuzet s linka ‘Pure arrogance’: anger in Finland as Google illegally fells 250,000 trees for datacentre | Environment | The Guardian i preveden pomoću AI.)
