Piše: Rubina Čengić
Konjic, Plješevica, Ljuti Dolac, Rakovica… Dok širom Bosne i Hercegovine bjesne požari vatrogasnim jedinicama u Federaciji BiH nedostaje blizu 20 posto vatrogasaca, vozila su u prosjeku stara 24 godine s tim da ima i starijih od 40 i 60 godina što smanjuje efikasnost intervencija, a pojedine civilne zaštite uopšte nisu nabavljale opremu za profesionalne vatrogasne jedinice – od 11,7 miliona KM planiranih za nabavke od 2022. do 2024. godine realizovano je oko 28 posto.
Ovo su nalazi Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH kroz reviziju učinka zaštite od požara i vatrogastva.
Za gašenje požara na Plješevici, na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koji je na jednoj lokaciji zahvatio pojas u dužini od 350 metara, sredinom augusta Predsjedništvo BiH izdalo je saglasnost za angažman Oružanih snaga BiH. Međutim – neizvjesno je hoće li se one uključiti jer se na području zahvaćenom požarom nalaze minska polja što povećava rizik.
U gašenju požara na području Bosanskog Grahova sredinom augusta učestvovao je helikopter Oružanih snaga BiH.
U gašenju požara na području Konjica, uz lokalne vatrogasce učestvovali su pripadnici Brigade zračnih snaga i protuzračne odbrane Oružanih snaga BiH, Kantonalna uprava civilne zaštite Kantona Sarajevo kojoj je odobreno angažiranje vatrogasaca, vatrogasnih vozila i prateće opreme, helikopter Zeničko-dobojskog kantona, dva aviona AirTractor Zračne luke Mostar, a, na osnovu Okvirnog zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u BiH, pomogla je i Republička uprava civilne zaštite Republike Srpske i Helikopterski servis RS koji je ustupio helikopter.
Na drugim lokacijama cisterne dovoze vodu, a požare gase lokalne vatrogasne jedinice i građani.
U posljednjim godinama zabilježen je porast broja i snage požara u FBiH – prema podacima Federalne uprave civilne zaštite od 2022. do aprila 2025. godine vatrogasne jedinice intervenirale su 24.760 puta od čega su u više od 85 posto slučajeva gasile požare.
Oblast zaštite od požara i vatrogastva u Federaciji BiH reguliraju dva zakona: Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvu i Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća FBiH. Tim zakonima sistem zaštite od požara i vatrogastva je decentraliziran, a nadležnosti su podijeljene između Federacije BiH, deset kantona i jedinica lokalne samouprave. Osnovni nosioci organiziranja i provođenja zaštite od požara su općine i gradovi kao jedinice lokalne samouprave. Revizija učinka koju je u martu ove godine objavio Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH obuhvatila je aktivnosti 12 organa: Federalne uprave civilne zaštite, kantonalnih uprava civilne zaštite iz šest kantona (PK, ZDK, SBK, HNK, ZHK i KS), te službi civilne zaštite gradova Orašje, Zenica, Mostar i Ljubuški i Općine Travnik. Ovi organi civilne zaštite, između ostalog, nadležni su za organizaciju profesionalnih vatrogasnih jedinica, kao i za osiguranje kadrovskih, materijalnih, tehničkih i drugih uvjeta za njihovo efikasno funkcioniranje. Revizijom je obuhvaćen period od 2022. do 2024. godine, kao i dostupni podaci za 2025. godinu, pojašnjeno je u izvještaju.
Zaključci provedene revizije su da “nije osigurano redovno donošenje, ažuriranje i usklađivanje procjena ugroženosti i planova zaštite od požara, zbog čega ne postoje pouzdane osnove za planiranje, praćenje rizika i realizaciju mjera zaštite od požara; mnogi planski dokumenti stariji su od četiri godine dok Federalna uprava civilne zaštite i Kantonalna uprava civilne zaštite Kantona Sarajevo koriste procjene ugroženosti starije od deset godina; nedostatak planiranja i osiguranja ljudskih kapaciteta u profesionalnim vatrogasnim jedinicama, uz nedostatak obuka i poligona za uvježbavanje vatrogasaca, ograničava efikasnost reagiranja na požare. Prema reviziji, poseban problem predstavlja činjenica da nadležne institucije nisu uspostavile potrebne kapacitete za inspekcijski nadzor čime se slabi preventivni nadzor, povećavaju rizici po sigurnost ljudi i imovine, te značajno umanjuje ukupna efikasnost sistema. Uz to nedostatak sistemskog planiranja i procjene potreba za tehničkom opremljenošću, uz nisku realizaciju planiranih ulaganja, dovodi do neadekvatne opremljenosti vatrogasnih jedinica.
Reviziji ja utvrdila i da organi civilne zaštite iz uzorka nisu provodili redovne stručne obuke profesionalnih vatrogasaca niti imaju osigurane poligone za obuku koji bi unaprijedili kvalitet i sigurnost rada, posebno imajući u vidu raznovrsnost intervencija koje profesionalni vatrogasci obavljaju: nije uspostavljeno edukacijsko središte s poligonima za obuku vatrogasaca niti je ijedan od kantona iz uzorka osnovao centar za obuku za vlastite potrebe; nisu izrađivane sveobuhvatne procjene stanja i potreba za materijalno-tehničkim kapacitetima profesionalnih vatrogasnih jedinica što je otežalo plansko jačanje i unapređenje njihovih kapaciteta: te nije uspostavljen stabilan i održiv model finansiranja tehničkih kapaciteta za efikasno reagiranje u slučaju požara.
Uz to, samo su tri kantonalne uprave civilne zaštite – SBK, ZHK i KS – donijele propise o načinu korištenja prikupljenih sredstava iz premija osiguranja kao dodatnog izvora finansiranja vatrogastva dok preostali subjekti revizije to nisu učinili.
Istovremeno, u Republici Srpskoj djeluje oko 750 profesionalnih vatrogasaca, a trebalo bi ih biti najmanje 900 kako bi bio zadovoljen standard „jedan vatrogasac na hiljadu stanovnika“. Predsjednika Vatrogasnog saveza Republike Srpske Goran Stojaković je za Nezavisne novine izjavio da je opremanje vatrogasaca kontinuirano i da svaka vatrogasna jedinica ima novih vatrogasnih vozila iako postoje i ona starija do 40 godina, a i obuke su redovne. On je objasnio da su lokalne zajednica dužne formirati profesionalnu vatrogasnu jedinicu ili dobrovoljno vatrogasno društvo, u zavisnosti od požarnog opterećenja.
