Piše: objavi.ba
Knjiga „Žena Borba – Feministika grada Sarajeva“, na kojoj su više od 15 godina radili Lejla Kalamujić, Danijela Dugandžić i Boriša Mraović, je dostupna za čitanje. To je knjiga o Sarajevu koju, kako su autor i autorice objasnili, pričaju žene koje su na različite načine dotakle ili su dotaknute Sarajevom.
„Sve u ovoj knjizi zasnovano je na provjerenim i provjerljivim informacijama. Obišli smo mnogo mjesta u gradu, groblja, stanove u kojima su neke od ovih žena živjele, a ta mjesta koja djeluju kao fikcija samo su sloboda interpretacije na koju smo se odlučili u jednom trenutku“, rekao je Mraović.
Priče u ovoj knjizi nisu biografije žena čija se imena pominju. One su spoj istorijskih činjenica, arhivske građe i fakto-fikcionalnog pristupa autora. U njima je, kroz priču o Sarajevu i stvarne istorijske podatke, rekonstruisano više od jednog vijeka ženske borbe za obrazovanje, radnička prava, političku emancipaciju i društvenu ravnopravnost, a feministika je praktično metodologija kojom se urbani prostor opisuje kroz iskustva i borbe žena, dajući novu sliku političke, društvene i kulturne historije Sarajeva. Tako iz svake od priča čitaoci saznaju mnogo o gradu i mnogo o ženi koja priča svoju priču, a „feministika“ postaje „žensko pismo u upotrebi u pisanju istorije i urbane analize, zainteresovano, pristrasno i navijački“.
Kalamujić je naglasila da kriterij za odabir žena koje se pominju u ovoj knjizi nije bio da li su u gradu imale ulicu sa svojim imenom ili ne, ali da je činjenica da je Sofija, supruga austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda, koji je ubijen u Sarajevu 28. juna 1914. godine, što je poslužilo kao povod za Prvi svjetski rat, prva žena koja je imala svoju ulicu u gradu.
„Ko danas zna da je Indira Gandhi posjetila Sarajevo? U knjizi imamo i njenu priču“, rekla je Kalamujić.
Dugandžić je, govoreći o istraživanju, rekla da su arhivi neiscrpan izvor informacija, ali da isto tako mogu i da proizvode događaje, što je na određeni način i ova knjiga. Pominjući samo neka od imena iz knjige kao što su Kata Govorušić, Mica Todorović, Radojka Lakić, Vahida Maglajlić ili Jeleni Vitas, rekla je da je podjednako zanimljiva i prepiska između Klare Cetkin i Roze Luksembur ili razgovor između Stake Skenderove i Miss Irby
„Iz priče o Kati Govorušić ćete, recimo, naučiti mnogo o radničkoj borbi“, rekla je Dugandžić.
Bibliografske napomene, kao posebno poglavlje, donose niz podataka o Sarajevu, ženama koje su pomenute u knjizi, ali i niz naslova književnih i dokumentarističkih djela na koja se autorski tim oslanjao, a koja zainteresovanim čitaocima mogu poslužiti za dalje istraživanje i otkrivanje sasvim nepoznatih imena kao što je Anka Tamel na koju je ukazala promotorica knjige Jasmina Čaušević.
Objašnjavajući motiv ružičastog maka koji se nalazi na naslovnici knjige, Dugandžić je pojasnila da su makovi simbol i nježnosti i snage, ali i palih boraca, te da je odabrana boja – boja koje nema u spektru – i da sve to ima svoju simboliku u vezi sa ženama kroz historiju Sarajeva.
Knjiga je rezultat istraživačkog rada razvijanog kroz program „Gradologija“, koji realizira Udruženje za kulturu i umjetnost Crvena, a nastala je uz podršku organizacije Kvina Till Kvina i na promociji je besplatno podijeljena ili poklonjena svim zainteresovanim.
Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA je feministička i lijevo orijentisana organizacija iz Sarajeva ustanovljena 2010. godine, a svoj rođendan obilježava 8. marta. Osnovala ju je grupa prijateljica i prijatelja s ciljem da djelovanjem u kulturi generišu energiju i impulse koji će uticati blagotvorno na druge sfere života i svakodnevnice u Bosni i Hercegovini.
