Piše: objavi.ba
Kada 11. jula 2026. godine u Srebrenici budu sahranjeni posmrtni ostaci deset žrtava genocida iz jula 1995. godine, starosti između 20 i 56 godina, na mezarju u Potočarima biće ukupno 6.775 ubijenih, od Fatime Muhić stare nekoliko sati do Sahe Izmirlić, koja je u trenutku smrti imala 94 godine. Posmrtni ostaci nekih od njih pronađeni su u više masovnih grobnica, često nepotpuni, a porodice su odlučile obaviti ukop iako su pronađeni samo djelimični posmrtni ostaci jer ne žele više čekati da se pronađu preostale kosti. Još se traga za oko 1.000 nestalih osoba, dok je 250 ubijenih pokopano na drugim grobljima.
I posmrtni ostaci ovih deset ljudi, koji će biti sahranjeni 31 godinu nakon rata u BiH, pronađeni su u više sekundarnih masovnih grobnica. Najmlađa žrtva koja će biti ukopana 2026. godine je Senad Jusić (1975.), koji je u trenutku smrti imao svega 20 godina, a najstariji Ramo Dautović (1939.).
Mnogi mediji prenijeli su izjavu Srebreničanke Kade Hotić, koja je u julu 1995. ostala bez muža, sina i braće. Sina je pokopala prije 13 godina, ali samo dvije kosti noge i kosti prstiju jer je samo to nađeno.
“Vidim ga na svakom koraku, u svakom momentu i sve se pitam: Bože, pa zar je moguće da mi neko uzme dijete, da ga negdje sakrije, da ga raskomada, da ni kosti ne mogu sastaviti”, kazala je Hotić za sarajevski “Dnevni avaz”.
Povodom godišnjice genocida u Srebrenicu dolaze hiljade ljudi iz raznih dijelova svijeta. Dolaze pješice, biciklima, motociklima ili trčeći i na taj način odaju počast žrtvama. Najveći broj učesnika dolazi kroz Marš mira od Nezuka do Potočara, koji traje od 8. do 10. jula i prati oko 100 kilometara dugu rutu kojom su se u julu 1995. godine Srebreničani pokušavali probiti do slobodne teritorije – ove godine to je oko 6.500 ljudi.
U Srebrenicu su stigli i biciklisti iz Bihaća, ali i iz Austrije, Njemačke, Švicarske, Slovenije, Hrvatske i Švedske, motoristi iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke, Švedske, Italije i Luksemburga, maratonci iz Vukovara, konjanici odjeveni u tradicionalnu bosansku nošnju, izviđači, planinarska društva, omladinske organizacije… U Beogradu su povodom 31. godišnjice genocida u Srebrenici Žene u crnom organizovale stajanje u crnini i ćutnju na Trgu Republike.
Povodom godišnjice genocida u Srebrenici u Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari organizovana je Konferencija “Od memorijalizacije do učionice: poučavanje o genocidu u Srebrenici”, posvećena unapređenju obrazovanja o genocidu u Srebrenici i jačanju kulture sjećanja. Okupila je profesore, istraživače i stručnjake iz oblasti obrazovanja koji su razgovarali o načinima izučavanja genocida u Srebrenici i njegovom uključivanju u obrazovne procese. Naime, prije dvije godine, 23. maja 2024. godine, Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila je Rezoluciju o Srebrenici, kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, a države članice pozvane su da u obrazovnim programima zastupe genocid i suprotstave se njegovom negiranju.
Istovremeno, iz cijelog svijeta stižu i političke poruke.
„Genocid u Srebrenici jedna je od najmračnijih epizoda u europskoj povijesti i u Europi nema mjesta za poricanje genocida, revizionizam ili veličanje osuđenih ratnih zločinaca“, poručile su visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas i povjerenica za proširenje Marta Kos, odajući počast žrtvama.
Bivši američki ambasador u Bosni i Hercegovini Michael Murphy poručio je da svijet ima obavezu pamtiti događaje koji su uslijedili nakon što je Vojska Republike Srpske zauzela Srebrenicu, grad koji je međunarodna zajednica obećala zaštititi. Ocijenio je da je negiranje genocida kao rak na političkom tijelu BiH koji se širi poput metastaza. Zaključio je da je jedini put ka budućnosti koja će pomiriti narode, zaliječiti rane i garantovati trajan mir djeci i unucima stradalih upravo priznanje genocida u Srebrenici i drugih zločina počinjenih između 1992. i 1995. godine.
Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici obilježen je i 9. jula u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u New Yorku. Domaćin događaja bio je Chaloka Beyani, zamjenik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija i specijalni savjetnik za sprječavanje genocida. Obilježavanje je, između ostalog, uključilo svjedočenja preživjelih i obraćanje predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, u Srebrenici je živjelo više od 36.000 osoba. Danas u toj opštini živi oko 10 hiljada ljudi, a stopa prirodnog priraštaja već je godinama negativna. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde utvrdili su da su masovna ubistva više od 8.000 Bošnjaka u Srebrenici u julu 1995. predstavljala genocid. U presudama je utvrđena individualna krivična odgovornost osuđenih osoba za planiranje, organizovanje ili izvršenje tih zločina: Ratka Mladića, Radovana Karadžića, Radislava Krstića, Vujadina Popovića, Ljubiše Beare, Zdravka Tolimira…
