Piše: Rubina Čengić
Stanovnici i stanovnice Opštine Bratunac kažu da osjećaju uticaj Plana otpornosti na klimatske promjene s rodno osjetljivim indikatorima, koji je stupio na snagu početkom 2026. godine.
„Urađena je izmjena sortimenata i uvođenje novih vrsta tolerantnijih na klimatske promjene, pa sada brendiram kukuruz koji je na ovom području autohtona sorta. Žene vlasnice gazdinstava imaju prednost kod dodjele sistema za navodnjavanje, a to je jedna rodno osjetljiva budžetska stavka koju smo dobili na osnovu Pravilnika za izdvajanje iz budžeta s rodno odgovornim kriterijima koji se odnose na poljoprivredu. Uz to mnogo radimo na razvoju turizma i tu nam odgovara veći broj sunčanih i toplih dana jer smo vezani za rijeku i podstičemo žene da se bave seoskim turizmom, jer im je to lakše nego kopati“, priča Željana Pjevalica iz Udruženja žena Priroda, koje je bilo jedan od glavnih zagovarača usvajanja ovog Plana.
Kaže i da javna preduzeća intenzivnije provode aktivnosti koje su predviđene Planom otpornosti.
„Jedna od mjera iz Plana je smanjiti alergije i Komunalno preduzeće sada radi košenje ambrozije i njeno iskorjenjavanje“, kaže Pjevalica i naglašava da su oni odabrali da u Plan uključe poljoprivredu, zdravlje, turizam i stanovanje te da u narednom periodu očekuju rodno osjetljivije kriterije i za oblast stanovanja, odnosno za utopljavanje kuća i stanova.
Napominje da udruženja provode niz edukativnih aktivnosti i da žene na području Opštine Bratunac znaju da postoje određene povlastice za njih.
„Jako puno žena zna da u nekim procesima postoje kriteriji prema kojima one imaju prednost. Nama je cilj ekonomsko osnaživanje žena, pa ih i informišemo o mogućnostima, a zadnjih 10-ak godina se borimo da što više žena registruje gazdinstvo, što može uraditi i ako nije vlasnica zemlje“, priča Pjevalica i napominje da za promjenu svijesti treba 50 godina i više.
Planovi otpornosti na klimatske promjene ključni su instrument kojim zajednice, institucije i pojedinci osiguravaju kontinuitet svog funkcionisanja u uvjetima krize, promjena i nepredvidivih okolnosti, a žene, kao posebno ranjiva grupa, moraju biti uključene u gradnju otpornosti, odnosno planiranje i budžetiranje.
„Kroz izradu plana zajednice, organizacije i pojedinci mapiraju svoje resurse, prepoznaju ranjive tačke, jačaju međusobno povjerenje i grade kapacitete koji ostaju dugo nakon prevazilaženja konkretne krize, a kako su žene, posebno one iz ruralnih i ekonomski marginaliziranih sredina, suočene s nesrazmjernim teretom klimatskih promjena, od gubitka prihoda u poljoprivredi do povećanog opterećenja brigom o porodici u uvjetima nestabilnosti, planovi moraju imati rodnu komponentu – rodno odgovorno budžetiranje nije dodatak planovima otpornosti, ono je njihov sastavni dio“, kaže Hana-Lamia Skopljak, koordinatorica projekta u Centru za promociju civilnog društva iz Sarajeva (CPCD), koji je pomagao Udruženjima žena Priroda i Maja da kreiraju ovaj Plan.
„Iskustvo pokazuje da planovi otpornosti koji nastaju bez učešća žena u procesu planiranja često previđaju ključne ranjivosti zajednice, ne iz loše namjere, već jednostavno zato što relevantne perspektive nisu uzete u obzir prilikom sačinjavanja plana. Uključivanje žena u ove procese ne podrazumijeva kreiranje posebnih programa za žene, već osiguranje da se pri raspodjeli sredstava namijenjenih klimatskoj prilagodbi uzmu u obzir različite potrebe i različiti stepeni izloženosti riziku. Kada javna sredstva namijenjena klimatskoj otpornosti i prilagodbi ne prolaze kroz rodno odgovornu analizu, postoji realan rizik da dopru do onih kojima su najmanje potrebna ili da rješavaju probleme onako kako ih vide oni koji ih ne doživljavaju svakodnevno“, kaže Skopljak.
U Opštini Bratunac Hajrudin Hasanović, načelnik za privredu, kaže da im je ovaj Plan otpornosti izuzetno koristan jer im je, prije svega, pomogao da bolje sagledaju stanje na terenu i bolje usmjere pomoć i podršku ženama koje se bave poljoprivredom.
„Mi smo poljoprivredni kraj, 80 posto stanovništva se bavi poljoprivredom, a u ruralnim područjima imamo veliki broj nezaposlenih žena kojima je poljoprivreda primarni izvor prihoda i materijalnog osnaživanja – uključene su u rad udruženja i svoje proizvode izlažu i prodaju na sajmovima i izložbama. S klimatskim promjenama, koje su nagle i nepredvidive, najugroženije su upravo poljoprivredne djelatnosti koje se odvijaju na otvorenom“, kaže Hasanović i podsjeća da je Opština prije osam godina sagradila sistem za navodnjavanje koji je pokrio veći dio poljoprivrednih imanja.
„Pomogli smo i razvoj plasteničke proizvodnje, sada ćemo širiti mrežu za navodnjavanje i cilj nam je da pokrijemo cijelu Opštinu, a Plan otpornosti nam je pomogao da bolje usmjerimo pomoć ženama. Ove godine smo u budžetu izdvojili 120.000 KM za poljoprivredne proizvođače, a naredne godine taj iznos će, nadamo se, biti i veći“, kaže Hasanović.
Pjevalica kaže da nije bilo teško izlobirati usvajanje Plana te da im je na ruku išla činjenica da je u to vrijeme Vlada Republike Srpske usvajala Zakon o klimatskim promjenama, koji je obavezao lokalne zajednice da izrade slične planove i da svake godine Vladi Republike Srpske podnose izvještaj o aktivnostima prema tom Planu.
„Mi smo i ranije pravili različite planove koji imaju određene rodno odgovorne indikatore i koji nalažu da se izdvajanja iz budžeta usklade s potrebama građana i građanki. Radili smo lokalni gender akcioni plan, odnosno plan ravnopravnosti polova, a Zakon o klimatskim promjenama nije predviđao rodno osjetljive indikatore. Međutim, imamo Zakon o ravnopravnosti polova u BiH, koji propisuje da se svi statistički podaci razvrstavaju po polu“, kaže Pjevalica.
Plan otpornosti na klimatske promjene s rodno osjetljivim indikatorima u opštini Bratunac nastao je zajedničkim naporima Udruženja žena Priroda, Udruženja žena Maja i Centra za promociju civilnog društva iz Sarajeva. Podrška je stigla i od Gender Budget Watchdog Network za regiju Zapadnog Balkana i Republiku Moldaviju, dok su finansijsku podršku pružile Austrijska razvojna agencija (ADA) i Švedska agencija za međunarodni razvoj i suradnju (SIDA).
U samom Planu piše da će eventualna ažuriranja, koja podrazumijevaju promjene u pogledu ciljeva i aktivnosti, raditi načelnik Opštine svake dvije godine, te da se ažuriranje i izmjene godišnjih planova mogu vršiti tokom realizacije ukoliko se pokaže potreba, budu odobreni donatorski projekti ili se zbog trenutnih ekonomskih i finansijskih razloga pojedine mjere i aktivnosti ne mogu realizovati u predviđenom obimu.
