Piše: Rubina Čengić
Centar za životnu sredinu iz Banjaluke uputio je Narodnoj skupštini Republike Srpske na usvajanje Zakon o zaštiti lica koja promiču ljudska prava i slobode Republike Srpske. Najveće novosti koje donosi ovaj zakon su definicija tužbe radi sprječavanja učešća građana u pitanjima od opšteg interesa ili SLAPP tužbe i uspostava mehanizma za „rano odbacivanje vidno neosnovane tužbe kao vida zloupotrebe pravosuđa“, koji bi bio na raspolaganju žrtvama SLAPP tužbi.
„U posljednje vrijeme smo u Republici Srpskoj imali usvajanje različitih zakona s ciljem sužavanja prostora za djelovanje civilnog društva, društveni angažman građana, aktivizam, javne kritike i slično. To je prvenstveno rekriminalizacija klevete, što je u Evropi odavno napuštena praksa, ali i zakoni koje je van snage stavio Ustavni sud BiH. S druge strane, na terenu smo često nailazili na građane koji se odlučuju da ne kritikuju određene pojave u društvu, što vodi autocenzuri i suspenziji demokratije. To je nama bio znak da treba razmatrati posebno zakonsko rješenje, odnosno mehanizam koji bi zaštitio osnovna prava građana na izražavanje i okupljanje“, kaže Redžib Skomorac, pravni savjetnik u Centru.
Za sada ne postoje specifični izvještaji koji istražuju kršenja prava građana na izražavanje i okupljanje.
„Postoje pojedini slučajevi koji su još uvijek u toku, prvenstveno tužbe za naknadu štete zbog navodne klevete, kojima su uglavnom pogođeni pojedinci, građani koji se u svojim lokalnim zajednicama bave pitanjima od opšteg interesa, najčešće projektima štetnim po životnu sredinu i ljudska prava, s tim da su više pogođeni novinari s obzirom na to da se oni bave izvještavanjem građana i javnosti o problematičnim projektima, temama i slično“, kaže Skomorac.
Prema obrazloženju zakona, „tuženi bi predlagali ‘rano odbacivanje vidno neosnovane tužbe kao vida zloupotrebe pravosuđa’, a nadležni sud bi takav zahtjev razmatrao prioritetno i kao posebno pravno pitanje, cijeneći pritom kontekst svakog pojedinačnog slučaja“. Iz Centra napominju da bi se ovaj mehanizam mogao koristiti i u drugim upravnim postupcima kojima je cilj pravno opterećivanje i autocenzura građana.
„Zaštita bi se mogla tražiti i od akta ili radnje organa vlasti koja nije proporcionalna i koja je prekomjerna u demokratskom društvu, a koja bi mogla biti usmjerena i na povezana lica“, piše u obrazloženju.
Prema pisanju portala Valter, u Republici Srpskoj je od rekriminalizacije klevete do maja 2025. godine podneseno 206 tužbi za klevetu, od čega 38 protiv novinara. Ovo je bio i povod za osnivanje koalicije protiv SLAPP tužbi koja okuplja novinare i aktiviste i koja je pripremila amandmane na Zakon o zaštiti od klevete u Federaciji BiH, kojima se uvode filteri za rano prepoznavanje SLAPP tužbi i koji su predati Predstavničkom domu Parlamenta FBiH na usvajanje. Procjena novinarskih udruženja je da cilj takvih tužbi nije presuda, već odustajanje od istraživanja. S druge strane – Bosna i Hercegovina prema najnovijem izvještaju Reporteri bez granica (Reporters Without Borders – RSF) za 2026. godinu pala na 90. mjesto što je najniži nivo u posljednjih 25 godina. (sa 64. mjesta 2023. na 81. u 2024. i 86. u 2025).
I Parlamentu Federacije BiH je 2024. godine upućen zakon o građanskoj inicijativi i zaštiti građana i aktivista u FBiH, koji je 2025. godine zaustavljen u Domu naroda nakon što su delegati iz klubova Hrvata i Bošnjaka većinom glasali protiv.
„Činjenica je da postoji više paralelnih inicijativa koje se preklapaju u pokušaju da se uspostavi mehanizam zaštite građana i dobro je da ih ima, da postoji volja da se govori o tome, otvori dijalog i daju nove dimenzije. Mi smo djelovali u skladu s Poslovnikom NSRS, koji kaže da građani i organizacije mogu podnijeti inicijativu za donošenje određenog zakona, a mi smo otišli korak dalje i predložili nacrt zakona koji je primjenjiv i na druge postupke kojima bi građani mogli biti opterećeni pravno, finansijski i u svakom drugom pogledu. Govorimo o prekršajnim ili krivičnim postupcima, disciplinskim i drugim upravnim postupcima, radnjama organa vlasti, pa i u slučajevima govora mržnje ili prijetnji, kako bi nadležni organ, sud ili neki drugi drugostepeni organ imao mogućnost da odlučuje o odbacivanju tužbe koja nije osnovana, gdje ne postoji pravni interes tužioca, već se radi o zloupotrebi pravosuđa i pokušaju ušutkivanja građana“, kaže Skomorac i naglašava da ne mogu garantovati da će zakon biti usvojen, ali da je potrebno predložiti rješenje, otvoriti pitanje i dijalog.
