Sredinom augusta je Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine donijela odluku kojom je osuđeni ratni zločinac Najdan Mlađenović skinut sa liste predsjednika/zamjenika predsjednika biračkih odbora za predstojeće lokalne izbore u BiH. Mlađenović, koji je bio nominiran za predsjednika biračkog odbora na jednom izbornom mjestu u Bratuncu, skinut je na osnovu prigovora Emira Ramića u ime Bh. dijaspore u Kanadi, Pokreta “Majke enklava Srebrenica i Žepa”, Udruženja “Žene Podrinja”, te Udruženja žrtava i svjedoka genocida.
Mnogi su se tada pitali kako je moguće da se osoba koja je pravomoćno osuđena za ratni zločin nađe na listi onih koji su zaduženi za provođenje izbora na kojima glasaju i porodice njegovih žrtava, ali čini se kako Mlađenovićev slučaj nije jedini takav na ovim izborima. Naime, preživjeli logoraši i porodice žrtava ratnih zločina na području Prijedora ostali su u šoku kada su saznali kako je Gradska izborna komisija ovog grada na sjednici održanoj 4. septembra donijela odluku da se na biračkom mjestu Donja Lamovita kao član biračkog odbora imenuje Aleksandar Knjeginjić koji je prvostepenom presudom Okružnog suda u Prijedoru od 2. augusta 2019. godine osuđen na osam godina zatvora zbog ubistva dvoje bošnjačkih civila.
Skidanje Mlađenovića sa liste CIK je objasnio riječima kako „nijedna osoba koja je osuđena od bilo kojeg medunarodnog ili domaćeg suda za zločin genocida, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine ne može se kandidovati na izborima niti obavljati bilo koju izbornu, imenovanu ili drugu funkciju“. Bivši prijedorski policajac Knjeginjić je, osim što je pred domaćim sudom osuđen za ratni zločin, u našoj javnosti postao poznat i po postupku kojeg su protiv njega 2017. godine vodile vlasti Sjedinjenih Američkih Država.
Naime, on je u aplikaciji za američko državljanstvo zatajio svoje učešće u ratu i ratnim zločinima, zbog čega mu je državljanstvo SAD naknadno oduzeto. “Od dana presude Aleksandru Knjeginjiću je zauvijek zabranjeno traženje bilo kakvih prava, privilegija i prednosti bilo kojim dokumentom u kojem se navodi kao državljanin SAD“, stoji u presudi federalnog suda u gradu Grand Rapids kojom je ratni zločinac osuđen na godinu dana zatvora.
Knjeginjić je sa još dvije osobe osuđen zbog učešća u ubistvu Rejhana i Razije Sikirić 30. marta 1994. godine. Sikirići su živjeli u prijedorskom naselju Urije, a zajedno su pronađeni na lokalitetu Čejreci u Prijedoru i zajedno ukopani na kolektivnoj dženazi u Prijedoru u julu 2013. godine. U njih je ispaljeno više metaka, dok je Rejhan i izboden nožem.
Prema nezvaničnim informacijama, za ovaj zločin je Knjeginjiću u drugostepenom postupku kazna smanjena, te je već neko vrijeme na slobodi nakon prijevremenog puštanja iz zatvora. Opravdano se postavlja pitanje kako je osoba sa ovakvim historijatom mogla biti imenovana u sastav biračkog odbora. No, mehanizam provjere CIK-a koji je proces unosa i provjere započeo i izvršio, kako kažu iz Gradske izborne komisije u Prijedoru “kasno” jer su oni već bili pod pritiskom da objave Rješenje o imenovanju, prepoznao je Knjeginjića kao ratnog zločinca. Potom je Gradska izborna komisija na sjednici održanoj 30.09.2024. godine utvrdila novi sastav biračkih odbora u Prijedoru, ovoga puta maknuvši ratnog zločinca Knjeginjića.
Za naš portal, prijedorski aktivista Edin Ramulić zaključuje:
“U međusobnom trvenju sa konkurencijom iz drugih bošnjačkih stranaka, lokalni političari u Prijedoru ni ne primijete kad im kolege iz srpskih stranaka podmetnu ratnog zločinca u birački odbor. Ipak ima nade, u Gradskoj izbornoj komisiji Prijedora, u kojoj sudjeluju i Bošnjaci, priznali su da im prijedlog ratnog zločinca nije prošao kod CIK-a. Ali tek kada su tu sramotu i podmetačinu otkrili mediji, onda su se javno i oglasili. Zašto su o tome mudro ćutali i nisu povukli odluku o imenovanju zločinca sa službenog sajta? I ništa manje važno pitanje, zašto o svemu tome ćute lokalni lideri bošnjačkih stranaka, od kojih su neki i predsjednici udruženja logoraša? Imaju li i oni interes da na izbore idu sa ratnim zločincima? Očigledno imaju jer samo tako mogu jahati još tri decenije na priči da su upravo oni borci za prava civilnih žrtava rata.”
