BANANE: Prvo voće planete – po postanku i trgovini

    Mnogi hortikulturisti smatraju da su banane bile prvo voće na Zemlji. Porijeklo im je u jugoistočnoj Aziji, u džunglama Malezije, Indonezije i Filipina, gdje mnoge sorte banana rastu i danas. Zasluge za ime „banana“ ipak pripadaju Afrikancima, budući da potječe od arapske riječi za prst.

    Međunarodna trgovina bananama počela je krajem četrnaestog stoljeća. Razvoj željeznice i napredak u osiguravanju hladnijih uslova prilikom transporta morem omogućio je da banane postanu voće sa kojim se najviše trguje na cijelom svijetu.

    Uzgajaju se u više od 150 država, i svake godine se proizvede više od 105 miliona tona ovog voća. Banane koje se proizvode za lokalnu konzumaciju se obično uzgajaju u tradicionalnoj proizvodnji.

    Desertne banane poput sorte Cavendish imaju ogroman ekonomski značaj za mnoge zemlje na južnoj polulopti gdje ih se proizvede 43 miliona tona, dok na sortu Plaintain otpada 45 miliona tona. Osim za izvoz, banane su u ovim zemljama važne jer igraju nezamjenjivu ulogu kao garant sigurne ishrane.

    Stabljika, a ne stablo

    Ljudi većinom misle da banane rastu na drveću, ali banana ustvari nije drvo sa stablom nego visoka biljka sa stabljikom koja može narasti i do 15 metara. Postoji preko hiljadu varijacija ovog voća koje su podijeljene u 50 grupa, od kojih su samo neke slatke, kao sorta Cavendish, koja je najčešća i najviše prisutna u prodaji.

    Banane su među voćem koje je najjeftinije i koje se najviše konzumira na svijetu: one su najtrgovanije voće i peti najtrgovaniji poljoprivredni proizvod na svijetu. Vrijednost izvoza banana u svijetu se procjenjuje na 13.5 milijardi, a prodajna vrijedost na 30-40 milijardi dolara. Za mnoge države Latinske Amerike izvoz banana čini jednu od osnovnih izvoznih djelatnosti. U Ekvadoru, odakle dolazi 30% banana na svjetskom tržištu, izvoz banana čini četvrtinu ukupnog izvoza države, ako se izuzme nafta.

    Prema podacima Organizacije za prehranu i poljoprivredu i vlade Ekvadora, za uzgoj i izvoz banana je direktno ili indirektno vezano oko dva miliona radnih mjesta. U nekim manjim državama poput Dominike, udio banana u ekonomiji nekada doseže i 60% što ih čini jako osjetljivim na promjene na tržištu ovog voća.

     Garant egzistencije ali i nepravde

    Osim što su esencijalni izvor radnih mjesta i prihoda, za više od 400 miliona ljudi u zemljama izvoznicama banana ovo je voće ključno i za prehranu. Zanimljivo, iako je trgovina bananama toliko velika, većina njih se ipak proda i konzumira na domaćim tržištima, tako da izvoz banana predstavlja tek 15-20% njihove globalne proizvodnje. Najveći proizvođač banana na svijetu, Indija, ne izvozi ih gotovo nikako, dok Brazil izvozi jako malo zbog potreba domaćeg tržišta.

    S druge strane, banane simboliziraju i rastuću moć trgovaca duž globalnog lanca snabdijevanja, kao i širok spektar nepravdi koje su prisutne u današnjoj međunarodnoj trgovini. One uključuju i neprihvatljive uslove u kojima žive mnogi uzgajivači i berači banana, sprečavanje udruživanja proizvođača radi zaštite njihovih prava, te nepoštenu raspodjelu dobiti u lancu trgovine.

    Osim toga, ne poštuju se primjereni standardi zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, a brojni su dokazi i o šteti koju zdravlju ljudi i okolini nanose toksične hemikalije koje se nekad koriste u proizvodnji. Za okoliš je štetan i model uzgoja na monokulturnim plantažama koji se sve intenzivnije koristi, a naučnici vjeruju i da su neke bolesti koje trenutno pogađaju industriju banana direktna posljedica grešaka u pristupu obradi zemljišta.

    Od stabljike do europskih supermarketa za sedam dana

    Inače, sama proizvodnja banana traje oko devet mjeseci. Počinje sa pripremom tla koja uključuje čišćenje zemljišta, drenažu i đubrenje. Slijedi sadnja i briga o sadnicama koja uključuje plijevljenje, zalijevanje i borbu sa nametnicima. Nakon toga slijedi berba, koja se vrši dok su banane još zelene.

    Obrani grozdovi banana se zatim transportuju do lokacija za pakovanje, gdje se razdvajaju u manje grozdove koji su primjereniji tržištu, pregledaju se, sortiraju, peru, označavaju i pakuju u kutije za izvoz. Banane koje ne zadovoljavaju standarde za izvoz se obično prodaju na lokalnom tržištu po nižoj cijeni ili se koriste za ishranu stoke.

    Spakovane banane se prevoze kamionima do luka gdje ih se smješta u kontejnere-hladnjače ili u brodove sa sistemima za rashlađivanje. U ovim brodovima se banane drže na  kontroliranoj temperaturi od 13.3 °C kako bi im se produžio rok trajanja, a vlažnost i ventilacija se pažljivo prate kako bi se zadržala njihova kvaliteta. Obično je potrebno između šest i dvanaest dana da bi banane našle svoj put do kupaca u Europi.

    Trgovinu ovim voćem su donedavno gotovo u potpunosti kontrolisale četiri kompanije: Chiquita, Del Monte, Dole i Fyffes. One su u osamdesetima držale 70% svjetske trgovine bananama, ali je otvaranje tržišta EU i za druge dobavljače smanjilo njihov udio na oko 40%, dajući prostora i manjim snabdjevačima. O količini banana koje se prodaju i potrebi tržišta za ovim voćem govori i činjenica da je na većini samouslužnih vaga za njih rezervisana tipka sa brojem jedan.

    Zanimljive činjenice

    Za kraj, vrijedi izdvojiti i neke zanimljivosti o bananama, poput one da u strogo botaničkom smislu one spadaju u bobičasto voće zato što im se sjemenke nalaze unutar ploda. Zanimljivo, dosta ljudi u bobičasto voće ubraja jagode, ali zbog toga što su sjemenke jagode sa vanjske strane ploda one u ovu kategoriju ne spadaju.

    Zabavna je i činjenica da su zbog visoke koncentracije kalijuma banane i radioaktivne. No, kvantum zračenja koje emitira kalij je jako nizak pa bi za smrtni ishod trebalo pojesti 10 miliona banana odjednom, a hronične simptome izloženosti zračenju bi čovjek pokazao ako bi svakog dana pojeo oko 300 banana u periodu od sedam godina.

     

    Socijalne mreže

    6,325LjubiteljiSviđa mi se
    402SljedbeniciPratite
    294SljedbeniciPratite
    1,690PretplatniciPretplatite se

    Pretplatite se

    Povezani članci

    AEDES ALBOPICTUS: Opasni azijski tigrasti komarac

    Piše: Husein Ohran Jedna od najozbiljnijih posljedica klimatskih promjena jeste...

    NAŠE BLAGO: Bh. autohtone domaće životinje

    Piše: Husein Ohran Bosna i Hercegovina je zemlja koja se...

    “Eco-friendly” goveda

    Piše: Husein Ohran Iako mnogima ovaj podatak nije poznat –...

    Kako naša ishrana utiče na globalno zagrijavanje?

    Piše: Husein Ohran Očekuje se da će do 2050. godine...