PIŠE: Tamara Miščević
Ne treba samo da u mjesecu martu skrećemo pažnju i upozoravamo na težak socio-ekonomski položaj žena u BiH.
Tokom čitave godine treba da se ukazuje da su žene u nepovoljnijem i nepravnijem položaju, koliko god da je zastupljena „pozitivna retorika“ u javnosti da su žene ipak ostvarile „mogućnost dobijanja jednakih šansi“.
No međutim realni, svakodnevni život i najaktuelnija statistika je odraz izuzetno lošeg socio-ekonomskog položaja građanki BiH.
Jednakost šansi ipak nije aktuelizovana stoga se susrećemo sa radnom praksom da su žene u prosjeku manje plaćene od svojih kolega za 17,6%.
Žene su i dalje izložene diskriminaciji prilikom zapošljavanja, stručnog usavršavanja i formalnog obrazovanja iako bi trebao da ih štiti Zakon o ravnopravnosti polova i zabrane diskriminacije.
Međutim mnogo je drugačiji i teži stvarni, ogoljeni život žena Bosne i Hercegovine. Nemaju jednaka radna prava niti uslove za rad, dovoljno je samo da se pomene podatak Agencije za statistiku BiH na osnovu kojeg je u decembru 2023. ukupno bilo nezaposleno 200.672 žena!
Ova brojka je ogromna i alarmirajuća i govori o rodno-radnoj diskriminaciji i samoj percepciji žena kao „nedovoljno stručnih i kvalifikovanih radnica“ i nejednako su zastupljene na pozicijama moći i odlučivanja u državi.
Potrebno je da se napomene da je svega 11 žena u BiH na odlučujućim političkim funkcijama.
Očigledno da je i sistem kvota nedovoljan koji se primjenjuje u Izbornom zakonu BiH član 4.19 stav 4 koji čak ima i predviđene sankcije za neispunjavanje redoslijeda kandidata manje zastupljenog pola dok se ne ostvari puna kvota zastupljenosti od 33%.
Referirajući se na podatke koje je objavila Agencija statistiku BiH u novembru 2023. u Vladi FBiH su svega 4 žene na vodećim političkim funkcijama, dok je u Vladi RS zastupljeno 5 žena.
Nisu samo žene nezastupljene na visokim političkim funkcijama, najmanji broj izabranih poslanica je u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i Narodnoj skupštini RS.
Publikacija „Žene i muškarci u BiH“ koju je objavila Agencija za statistiku BiH navode podatak da nisu žene samo nezastupljene na poslaničkim funkcijama, svega je zastupljena ¼ generalnih konzulica u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.
Neprekidno se zaboravlja da žene dnevno provedu od 5-6 sati dnevno vodeći brigu o domaćinstvu, djeci i starijim članovima porodice.
Sve ovo spada u domen ženskog, kućnog neplaćenog rada koji nije evidentiran nigdje, a žene su te koje vode brigu o domaćinstvu pored formalnog zaposlenja.
Prema podacima iz izvještaja iz 2023. koji je objavila Evropska komisija za BiH gdje se upoređivala stopa zaposlenosti žena i muškaraca, zaposlenih žena je bilo svega 40% u starosnoj skupini od 20-64 godine dok je zaposlenih muškaraca bilo 67,7%.
Evidentna je rodna neravnopravnost prilikom zapošljavanja i u svim radno-pravnim odnosima. Žene su zapostavljene, necijenjene i diskreditovane u ekonomsko-radnom svijetu bh društva.
Treba da se naglasi da su ipak žene visokoobrazovanije od muškaraca i zbog čega im je teže da pronađu zaposlenje nakon završenih studija nego muškarcima? Prema podacima Agencije za statistiku BiH iz 2022. godine visoko obrazovanje je završilo 10 066 žena i 6 531 muškaraca!
Neophodno je naglasiti da žene nisu završile studije „tipično ženskih zanimanja“ kako znaju u najnegativnijem kontekstu da budu okarakterisana, dovoljno je napomenuti da ih u zdravstvu ima oko 77,6 % i da su žene te koje obezbjeđuju funkcionisanje zdravstvenog sistema u BiH.
Tokom čitave godine treba da upozoravamo na žensku nezastupljenost u radnoj sferi, na generalnu manju zaposlenost, na procenat malog broja žena na visokom političkim položajima i teškim uslovima rada naročito onih niskokvalifikovanih radnica.
Osnaživanje žena u ekonomskom smislu mora da bude jedan od osnovnih ciljeva. Njihova ekonomska nezavisnost može im obezbijediti bezbjedniji i samostalniji život, lakše će se odlučiti da napuste toksične i nasilne partnerske odnose jer imaju svoju finansijsku samostalnost koja je ključna za svakodnevni život.
