Umjetna inteligencija polako ali sigurno zauzima važno mjesto u našem svakodnevnom životu. U početku se sve činilo poprilično nestvarnim, pa tako i činjenica da postoji razgovor u kome možemo dobiti odgovore na mnoga pitanja samo jednim klikom na našim pametnim telefonima ili drugim uređajima.
Međutim, informacije koje dobivaju različiti chat botovi umjetne inteligencije zapravo su informacije kojima ih „hrane“ ljudi. Ljudsko je znanje široko, dolazi iz više perspektiva, više različitih konteksta no sve te perspektive donose sa sobom i različite predrasude.
Tako postoje brojna istraživanja koja kritiziraju programe za prepoznavanje lica, odnosno face-recognition softwares, koji su u širokoj upotrebi proizvođača pametnih telefona, ali i policije u određenim državama i slično. Kritika ovih programa proizilazi iz činjenice da je standard, odnosno ono što zamislimo kada neko kaže ljudsko biće najčešće muškarac, bijelac, između 30 i 40 godina – što dovodi do predrasuda prilikom prepoznavanja lica osobe koja koristi određen uređaj. Sva slična istraživanja pokazuju najmanju tačnost pri prepoznavanju osoba koje su žene, Afroamerikanke, između 18 i 30 godina starosti.
Kako bi se povećala svijest, sada već čovječanstva, o ovome, neke umjetnice i umjetnici, kao i naučnice i naučnici paralelno sa razvojem popularnih platformi poput ChatGPT-a razvijaju platforme za koje tvrde da imaju intersekcionalni pristup. Intersekcionalnost najjednostavnije objašnjeno podrazumijeva koncept kojim se naglašava važnost razumijevanja povezanosti identiteta i oblika diskriminacije.
Jedna ovakva platforma i dalje je u svojoj demo verziji i zove se #SOPHYGRAY. Ovo je feministički audio bot ili aplikacija koja na pitanja odgovara filozofski, na duhovit način i iz intersekcionalne perspektive, a kreirala ga je Nadja Verena Marcin. Primarno je predstavljena kao instalacija na izložbi na kojoj se govorilo o stereotipima i rodnim ulogama koje su prisutne u različitim formama virtualnih asistentskih softvera. #SOPHYGRAY je aplikacija nagrađena Nagradom Europske unije za građansku nauku 2023., a žiri je naglasio kako su predrasude najvidljivije upravo kroz tehnologije umjetne inteligencije. Stoga, #SOPHYGRAY predstavlja svojevrstan arhiv feminističkog znanja i kritičkog razmišljanja, koji sadrži citate različitih feminističkih figura kroz historiju i ne teži jednoglasnom narativu.
Akcije poput ove i kritičko propitivanje „znanja“ koje nam daju različiti AI botovi mogu unaprijediti umjetnu inteligenciju. Nerijetko feministički aktivizam podrazumijeva izbjegavanje novih tehnologija i razvoja u tom smislu, no ovakav pristup možda je upravo rješenje koje pomaže u suočavanju sa našim predrasudama.
