Bernska konvencija, ključni sporazum posvećen zaštiti biljnih i životinjskih vrsta te očuvanju njihovih prirodnih staništa, u Bosni i Hercegovini na snagu je stupila 2009. godine. Od tada, mnogi aktivisti i aktivistkinje upravo se koriste ovom konvencijom kako bi zagovarali zaštitu okoliša i prirodnih staništa širom BiH.
Dva slučaja iz Bosne i Hercegovine našla su se na septembarskoj agendi Stalnog odbora Bernske konvencije vezanog za sastanak Stalnog odbora koji će se održati od 27. novembra do 1. decembra 2023. Slučajevi iz BiH jesu potencijalni negativni utjecaji hidroelektrane Ulog na Neretvi i rudarske aktivnosti u Trstionici – Gornjoj Bukovici i Varešu. U žalbama su problematizirani pristupi vlasti koje su mahom zanemaruju utjecaj na lokalno stanovništvo i njihovo mišljenje o provođenju ovakvih aktivnosti, ali i činjenica da se vlasti nisu osvrnule ni na jedno istraživanje o utjecaju na okoliš koje je, kako je navedeno u žalbama, potencijalno devastirajuće za floru i faunu ali i cjelokupna staništa ovih područja. Kako je naglašeno u izvještaju, ovo odjeljenje zahtijeva da se gornji tok Neretve proglasi zaštićenim područjem, dok u slučaju iz Vareša zahtijeva obustavljanje eksploatacije, uzimajući u obzir činjenicu da se, za razliku od prvog slučaja, vlasti uopće nisu izjasnile o ovom slučaju.
Primjeri HE Ulog i rudnika u Varešu jasno prikazuju kakav je odnos vlasti prema okolišu u Bosni i Hercegovini i da su mahom motivirani ličnom dobiti u slučajevima eksploatacije državnih resursa, nauštrb dobrobiti građana i građanki. U isto vrijeme, ovi primjeri stvaraju i jasnu sliku o važnosti aktivističkog pristupa, pa makar isti bio neformalan i individualan poput slučaja Hajrije Čobo, ali i toga kako je sve moguće ako smo dovoljno spremni i spremne naći načine za djelovanje.
Na ovu temu, inspirativna aktivistkinja Hajrija Čobo, za naš portal kaže:
”Jako je teško smiriti utiske nakon zaprimljene odluke Sekretarijata Bernske konvencije pri Vijeću Evrope. Iskreno se nadam da nadležni neće više biti neozbiljni i neažurni po pitanju dužnih poduzimanja po Odluci. Moj savjet sugrađanima aktivnim na terenu je da ustraju. Kada ide, neka plove punim jedrima; kada je teško, neka drže pravac. Ima mnogo načina za borbu. Važno je prikupiti informacije sa terena, ali i one pisane pa neka su i hiljade stranica, a zatim koristiti međunarodne instrumente za pomoć. Državu grade građani, pa stoga poručujem svima da se što prije aktiviraju da popravimo stanje. Pojedinac može mnogo, a svi možemo sve.”
