Žene čine više od polovine stanovništva u Bosni i Hercegovini. Prema statističkim podacima, oko 14% žena u BiH bavi se poljoprivredom. Ostatak njih koje se bave ovim aktivnostima često spadaju u takozvanu sivu ekonomiju. Svjesni i svjesne smo da poljoprivrednice koje poznajemo nose gazdinstva i da je njihov rad nevidljiv i zaveden pod zanimanjem domaćice.
Sutra se obilježava Međunarodni dan žena sa sela. Globalna istraživanja ukazuju na problem strukturalnih barijera i diskriminatornih društvenih normi koje ograničavaju prava žena da sudjeluju u donošenju odluka i politički djeluju u ruralnim domaćnstvima i zajednicama. Žene u ruralnim područjima najčešće nemaju jednak pristup proizvodnim resursima i imovini, javnim uslugama, kao što su obrazovanje i zdravstvena zaštita, ali ni infrastrukturi, uključujući vodu i kanalizaciju, dok veliki dio njihovog rada ostaje nevidljiv i neplaćen, čak i kada njihov posao postaje sve veći zbog iseljavanja muškaraca. Na svjetskom nivou zaključak je da oko 15% vlasništva and poljoprivrednim zemljištem u rukama žena, dok prema popisu iz 2013., u BiH je taj postotak nešto veći sa 37.8% vlasništva žena nad zemljištem, no podatak o konkretnom poljoprivrednom zemljištu ne postoji. Podaci o kupovini zemljišta iz 2021. Ukazuju na još jednu zanimljivu statistiku – nešto više od 20% zemljišta u BiH kupljeno je od strane žena, no, u ovaj broj uračunato je učešće žena kao partnerica u transakciji.
Problem poljoprivrednica u BiH važan je za organizacije civilnog društva koje djeluju u ruralnim i poljoprivrednim područjima i iste organizacije najčešće su najglasniji zagovarači ravnopravnosti žena sa sela. Jedan takav primjer možemo naći u Podrinju. Udruženja žena Maja iz Kravice i Priroda iz Bratunca već godinama djeluju na lokalnom nivou s ciljem poboljšanja položaja žena poljoprivrednica ali i žena uopšteno.
Proteklih dana aktivno su sudjelovale na promociji Strategije ruralnog razvoja opštine Bratunac do 2030. godine gdje su zagovarale za uvođenje rodno odgovornih kriterija za raspodjelu novca za razvoj poljoprivrede koji u ovoj opštini varira između 100.000 do 300.000 KM godišnje. Dalje, ove organizacije zahtijevaju unapređenje uslova života i rada ruralnog stanovništva ali s naglaskom na žene sa sela. Kako kažu iz ovih organizacija „žene na selu su nosioci ruralnog razvoja i demografske strukture, te je fokus na žene u ovom smislu neophodan.“
Rad ovih organizacija na osnaživanju žena sa sela kontinuiran je već godinama, a ove godine, kako bi obilježile 15. oktobar – Međunarodni dan žena sa sela, organiziraju Sajam žena sa sela u Bratuncu. Na sajmu će se predstaviti 22 žene sa svojim proizvodima i uslugama, odnosno agro, porodičnim i kućnim biznisima i ručnom radinošću, kao i brošura sa opisima njihovih preduzetničkih inicijativa. Osim ovoga, tokom sajma će biti predstavljen Vodič za registraciju seoskih domaćinstava koji je UŽ Priroda razvila u okviru projekta podržanog od Ekumenske inicijative žena iz Omiša.
Kako nam kaže Željana Pjevalica iz UŽ Priroda, „Vodič smo uradili u saradnji sa Turističkom organizacijom i opštinskom upravom kako bismo pomogle ženama da se registruju ili barem razmišljaju o registraciji turističkog seoskog domaćinstva, a sve u cilju ekonomskog osnaženja žena sa sela. Smatramo da je mnogo lakše baviti se tim vidom preduzetništva, naravno ukoliko postoje uslovi, a ovdje postoje, nego nekim drugim agrobiznisima. Takođe, one sve svoje usluge i proizvode u okviru svog domaćinstva mogu ponuditi kroz turističko seosko domaćinstvo čime se zaokružuje krug, odnosno osigurava tržište.“
Heroine žena sa sela žive oko nas i osiguravaju bolje uslove za poljoprivrednice u Bosni i Hercegovini.
