Inflatorna kriza u Bosni i Hercegovini trenutno predstavlja najznačajniji problem za ekonomiju i stanovništvo naše zemlje, upravo jer se odigrao vrlo nezahvalan scenario – troškovi života su enormno porasli i ne prestaju rasti te se samim tim standard života umnogome smanjio i zapravo se samo stvorio prostor za pitanja: Šta i kako dalje? Kako živjeti i preživjeti u vrijeme inflacije?
No, idemo redom. Stručnjaci su složni u jednom. Da bi se razumjela suština neke problematike i pronašao stvaran uzrok jednog fenomena, bilo bi poželjno razumjeti značenje istog. Šta je to zapravo inflacija? Inflacija se odnosi na kontinuirani rast opšteg nivoa cijena dobara i usluga u ekonomiji, što dovodi do pada kupovne moći novca.
Ako bismo napravili kratki osvrt na trenutnu inflaciju koja drma domaću ekonomiju, mnogobrojni su razlozi ove ekonomske pojave u BiH. Jedan od glavnih uzroka je nekontrolisano povećanje novčane mase i kreditne ekspanzije u zemlji.
Također, inflatornu krizu u BiH pogoršavaju i faktori poput nestabilne političke situacije, neefikasno upravljanje javnim finansijama i ekonomskim reformama, kao i rast cijena energenata i hrane na svjetskom tržištu.
Nemoguće je zanemariti i pandemiju COVID-19 koja je imala značajan uticaj na inflaciju u zemlji, jer je dovela do prekida globalnih lanaca snabdijevanja i povećanja troškova transporta i logistike. Iako se mnogima 2020., koja se označava kao početak pandemije, čini daleko, ekonomski stručnjaci podcrtavaju je kao izuzetno značajan ekonomski fakt.
Kriza s cijenama izazvala je brojne probleme za potrošače koji se iz mjeseca u mjesec suočavaju sa neprekidnim poskupljenjima. Sindikalna potrošačka korpa za mjesec april iznosila je nevjerovatnih 2.916 KM.
Udruženja za zaštitu potrošača u našoj zemlji nastoje različitim aktivnostima, projektima, programima, koliko-toliko, informisati potrošače u nadi da će im pomoći kako da osmisle što racionalnije strategije ponašanja u vrijeme finansijske krize.
Kako bi preživjeli inflaciju, neophodno je da potrošači pametno planiraju svoje troškove i budžetiraju svoj novac. Moguće opcije uključuju smanjenje troškova na stvarima koje nisu neophodne, kao i traženje nižih cijena za osnovne životne potrepštine. Nažalost, stigli smo do onog najnepoželjnijeg ishoda. Kupovati samo osnovno.
Inflacija u BiH ima negativne posljedice na sve kategorije stanovništva, ali su neke skupine, poput ljudi s nižim primanjima i penzionera, vjerojatno najteže pogođene. Stoga je potrebno poduzeti čitav set mjera koji će pomoći ublažavanju inflatornih udara i zaštititi kupovnu moć stanovništva, a kako bi se osigurao održivi ekonomski razvoj zemlje.
Po ko zna koji put apel je na vlastima. Politički lideri bi trebali da uspostave stabilnu političku situaciju u zemlji, poboljšaju upravljanje javnim finansijama i preduzmu ekonomske reforme koje bi podstakle rast privrede i stvorile povoljniju poslovnu klimu.
Suma sumarum, inflatorna kriza u BiH predstavlja ozbiljan problem koji zahtijeva adekvatne mjere i brzu reakciju vlasti i ekonomskih stručnjaka. Samo kroz zajedničke napore i saradnju, može se postići stabilnost cijena i održivi ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine. Do tada ne preostaje nam ništa drugo, nego da nekakvim mađioničarskim trikom preživimo trenutne socijalne okolnosti.
