ZADRUGA ŽENA: 10 godina uspješne poljoprivredne saradnje žena iz Bratunca

    Žene čine blizu polovine ukupno zaposlenih u poljoprivrednim djelatnostima u Bosni i Hercegovini. S druge strane, kada govorimo o ovoj tematici moramo spomenuti i nezvanično zaposlene žene – odnosno žene čiji dio rada jeste usmjeren upravo na poljoprivrednu proizvodnju ali se vode kao nezaposlene. Većinom je to u porodičnim gazdinstvima i ostaje poprilično skriveno od statistika i društva.

    No, u ovakvim situacijama, posebice u poljoprivrednim krajevima Bosne i Hercegovine – poljoprivrednice već decenijama pronalaze načine kako ekonomski ojačati žene i ponukati ih da se bave poljoprivrednim poslovanjem. Na ovu temu razgovarali smo sa Nadom Marković iz Bratunca, predsjednicom Udruženja žena Maja iz Kravice, ali i jednom od osnivačice prve ženske zadruge – Opšte poljoprivredne zadruge Žena iz Bratunca, koja ovoga mjeseca slavi 10 godina postojanja. Zadruga je danas samoodrživa i primjer jedne od najboljih praksi ovakvog tipa u BiH.

    Nada Marković, predsjednica UŽ Maja i jedna od osnivačica Opšte poljoprivredne zadruge Žena iz Bratunca

    Kada Nadu pitamo šta je osnovni problem s kojim se one bore radom Zadruge, ona odgovara: ekonomsko nasilje. Ova vrsta nasilja nije prepoznata kao takva, te posljedično ne postoji sistemski pristup rješavanju ovog problema. Ekonomski ovisne žene često trpe i druge vrste nasilja, a sve počinju upravo ekonomskim. “Ekonomskom nezavisnošću stvorila bi se prilika za žene da se bore za ostvarenje svojih prava u društvenom i političkom životu, ali i unutar svoje porodice” objašnjava Nada.

    Šta zapravo znači kada su žene nositeljice komercijalnog gazdinstva i kako se definira taj pojam? “Nositeljica komercijalnog gazdinstva je samozaposleno lice koje ima zdravstveno i penziono osiguranje a njezina cijela porodica zdravstvenu zaštitu.  Ovdje sam vidjela veliku mogućnost zapošljavanja poljoprivrednica koje mogu da iskoriste svoje resurse i usmjere ih ka ovome. Pokrenule smo nekoliko inicijativa  kampanja prema  lokalnim donosiocima odluka za izdvajanje budžetske stavke za podršku ženama u registraciji komercijalnih gazdinstava. Ta odluka jos uvijek nije donesena, ali mi aktivno i neumorno radimo na tome da se to i desi u našoj zajednici.” Ovakvim potezima, povećava se broj samozaposlenih žena, smanjuje se siromaštvo, sprječava odumiranje sela, podstiče domaća proizvodnja i povećava konkurenost na tržištu.

    Krajem 2022. godine, OPZ Žena registrovana je kao socijalno preduzeće, što je također prvi ovakav korak u državi. Na upit koje su to glavne aktivnosti ove Zadruge, Nada odgovara: „Vlastita  proizvodnja  malina na zasadu od 9 dunuma, otkup malina i kupina od kooperantica, zaleđavanje malina i kupina u hladnjači,  pružanje usluge keteringa, iznajmljivanje  opreme, podršku u zapošljavanju žena kroz registraciju komercijalnog gazdinstva, podrška razvoja seoskog turizma, te edukacije žena u različitim poljima.“

    Danas 30 žena iz Bratunca, koje su ujedno članice ove Zadruge, posjeduje svoje agrobiznise, na godišnjem nivou se otkupi i zaledi oko 40 tona maline i kupina. No, postoji i još jedan aspekt Zadruge Žena – one se, naime, posebno posvećuju radu sa ranjivim kategorijama žena, kao što su žene žrtve ratnog nasilja, žene pod rizikom od nasilja u porodici i žrtve nasilja u porodici, te žene sa invaliditetom.

    Nada Marković završava razgovor odgovorom na pitanje – zašto je važno ovakvo djelovanje?

    „Bavljenje poljoprivredom proces je koji je jako težak i gdje  je potrebno  uspostaviti pokidane tržišne veze za proizvedene proizvode, pružiti podršku u pokretanju malih biznisa koji trebaju biti konkurentni na tržištu, poštovati zakonske regulative, boriti se sa globalnom ekonomskom krizom, pratiti savremene trendove proizvodnje, biti obučen za korištenje IT komunikacija, prevazići krizu uzrokovanu pandemijom i lošom političkom situacijum na lokalnom pa i višem nivou. Nažalost ova teška uloga je  uglavnom pripala ženama sa sela koje kroz ove teškoće trebaju da održe  ekonomsku stabilnost, primarno svoju, svoje porodice, ali i čitave zajednice. Svakodnevno svjedočimo koliko je teško doći do stabilnog zaposlenja žena pa i drugih kategorija stanovništva, te se veliko zaposlenje vidi u bavljenju poljoprivredom za koju je potrebna sistemska podrška na svim nivoima. Kroz održivost naše zadruge radimo na podršci našim kooperanticama koje su mali poljoprivredni proizvođači, koje nisu konkurentne za postojeće tržište te preko naše zadruge im pružamo mogućnost da ostvare podsticajne mjere kojim jačaju svoje postojeće biznise.  Mi  se borimo da podrška  ženama sa sela bude i kroz udruženja “Maja” i “Priroda”  kroz razne programe podrške, gdje se vidi saradnja poljoprivrednog i civilnog sektora. Zato je važno da postoje ovakve zadruge ili drugi vid organizovanja za podršku ženama sa sela koja su, moramo reći, jedna od marginaliziranih kategorija ovog društva.“

     

    Socijalne mreže

    6,325LjubiteljiSviđa mi se
    402SljedbeniciPratite
    294SljedbeniciPratite
    1,690PretplatniciPretplatite se

    Pretplatite se

    Povezani članci

    AEDES ALBOPICTUS: Opasni azijski tigrasti komarac

    Piše: Husein Ohran Jedna od najozbiljnijih posljedica klimatskih promjena jeste...

    NAŠE BLAGO: Bh. autohtone domaće životinje

    Piše: Husein Ohran Bosna i Hercegovina je zemlja koja se...

    “Eco-friendly” goveda

    Piše: Husein Ohran Iako mnogima ovaj podatak nije poznat –...

    Kako naša ishrana utiče na globalno zagrijavanje?

    Piše: Husein Ohran Očekuje se da će do 2050. godine...