I ovoga petka nastavljamo s našom stalnom rubrikom, unazad sedam dana poslali ste mnogo pitanja našoj Almi Nuhić-Šišić, dipl. psihologinji i psihoterapeutkinji psihodinamske integrativne psihoterapije u edukaciji.
Kao i do sada, sve što vas zanima i što želite da pitate u vezi sa mentalnim zdravljem šaljite na storyje CPCD-a, Objavi.ba i Facebook stranicu: https://www.facebook.com/psihoterapijaalma, pri čemu vam redakcija Objavi.ba garantuje anonimnost.
Danas objavljujemo tri nova pitanja i odgovore na njih, a s novim pitanjima i odgovorima vidimo se narednog petka, 20. oktobra.
Pitanje br. 55
Poštovana Alma, ja sam neko ko zbog napetosti i straha ima potrebu da čita o tome na društvenim mrežama. Često se spominje potiskivanje, pa ako možete da mi objasnite šta je to.
Hvala
Odgovor:
Draga čitateljice, hvala na pitanju. Radujem se da mogu da pišem o mehanizmu odbrane koji se zove potiskivanje, jer vjerujem da može biti korisno svima koji žele da uče o svom mentalno zdravlju.
Šta su uopšte mehanizmi odbrane i čemu nam služe?
Mehanizmi odbrane su nesvjesni postupci kojima se čovjekovo JA brani od ugrožavajućih spoljašnjih opasnosti i od sopstvenih neprihvatljivih želja. Potiskivanje je prvi mehanizam odbrane kod čovjeka i smatra se mehanizmom kojim ego čuva uznemirujuće ili ugrožavajuće misli u području nesvjesnog. Na taj način ego postiže da osoba koja nije svjesna svojih želja prema njima ne može ni djelovati, te tako izbjegava kaznu od kršenja društvenih normi, ali i anksioznost i krivicu što ih uopšte želi prekršiti (kazna superega). Potiskivanje se koristi u svakodnevnom životu, uzrokujući zaboravljanje nekih stvari, imena, događaja. Mehanizam potiskivanja je koristan jer nam pomaže da se sačuvamo od neprijatnih događaja i anksioznosti.
Ukoliko mehanizmi odbrane rade prekovremeno, bivamo odvojeni od mnogih naših osjećanja i naše autentičnosti.
Bolje je emocionalno se osnaživati i suočavati se sa problemima i emocijama povodom tih problema, nego se oslanjati isključivo na potiskivanje kao mehanizam odbrane da nas čuva od neprijatnih emocija koje nose neprijatnosti života.
Vaša Alma
Pitanje br. 56
Pozdrav, moj partner je ljubomoran i zaista više ne znam šta da radim. Guši me i stvara mi nervozu i nisam više opuštena u razgovoru. Kad smo zajedno sve je u redu, ali problem nastaje kad sam negdje vani, stalno me zove i provjerava da li sam možda u muškom društvu. Može li se ovo riješiti i kako?
Odgovor:
Draga čitateljice,
problem ljubomore je kompleksan, jer druga strana, tj. vaš partner ne vidi njegovo ponašanje kao problematično, nego kao znak ljubavi. Međutim, ljubomora je strah od napuštanja, a osoba procjenjuje da svaki kontakt sa trećom osobom može biti mogućnost da partner/ka bude zaveden, a da on bude ostavljen. Ljubomora može biti podstaknuta realnim događajem, ali i kao posljedica fantazije koju je partner stvorio u svojoj glavi. Djeca koja su imala nesigurnu emocionalnu povezanost sa roditeljima, imaće površnu emocionalnu vezu sa bračnim partnerom, biće sumnjičavi, nesigurni i ljubomorni. Predlažem vam partnersku psihoterapiju koja bi vam omogućila da bolje razumijete zbog čega se javlja strah kod vašeg partnera, da li postoji neki način da umanjimo to osjećanje kod partnera. Bitno je reći kako se osjećamo u vezi neadekvatnog ispoljavanja ljubomore od strane partnera. Ljubomora sama od sebe neće nestati, te je jako bitno preuzeti neki korak kako biste riješili situaciju, a konstruktivno rješenje može biti partnerska psihoterapija.
Za sva dodatna pitanja stojim Vam na raspolaganju.
Vaša Alma
Pitanje br. 57
Pozdrav za Vas.
Imam osjećaj uvijek da su svi bolji od mene, nimalo nemam samopouzdanja. To me u životu koči, uvijek neki strah u meni. Ne znam vam ni objasniti. Kad bih sama sebi mogla pomoći, da nekako dobijem samopouzdanje i da se ne bojim ljudi, da se obratim barem psihologu. Imam strah da neću da uspijem. Teško je živjeti sa tim.
Hvala Vam na odgovoru.
Odgovor:
Draga čitateljice,
Hvala vam na ukazanom povjerenju, i želim da vam kažem da ste već jedan korak napravili, uspješno. Obratili ste se psihologu jer uviđate problem koji vas koči u svakodnevnom funkcionisanju. Samopouzdanje podrazumijeva pozitivno vrednovanje sebe i vjerovanje u svoje sposobnosti, a samopoštovanje je doživljaj samog sebe. Nisko samopouzdanje dovodi i do niskog samopoštovanja. Ako ne vjerujemo u svoje sposobnosti, mogućnosti da donosimo prave izbore i živimo život kakav želimo – vjerovatno nećemo ni imati dobro mišljenje o sebi.
Pitala bi Vas koje su osobine sa kojima ste zadovoljni? Da li procjenjujete da vrline koje posjedujete ima i većina drugih ljudi i da se one jednostavno „podrazumijevaju“?
Samopouzdane osobe takođe doživljavaju neuspjehe, strahove, neprijatne situacije i greške. Dok osobe sa visokim nivoom samopouzdanja uče iz grešaka, a neuspjehe ne poistovjećuju sa vrijednošću svoje ličnosti, nesamopouzdane osobe greške, neuspjehe, sugestije i kritike doživljavaju kao potvrdu svoje neadekvatnosti, u tome je ključna razlika između samopouzdanih i nesamopouzdanih osoba.
Samopouzdane osobe uče iz grešaka, dok se nesamopouzdane povlače nakon greške i zbog toga se zatvaraju u sebe. Ipak, postoji siguran i pouzdan način rada na sebi koji dovodi do porasta samopouzdanja i samopoštovanja. Zove se psihoterapija, a svoju prvu online psihoterapiju možete dogovoriti na ovoj stranici.
Vaša Alma
