NELEGALNO ODLAGANJE OTPADA: Prijetnja za zdravlje građana

    Nelegalno odlaganje otpada i uticaj istog na samo zdravlje čovjeka, ali i okoliš, predstavlja jednu od bitnih tema za obrađivanje i skretanje pažnje samom stanovništvu. Važno je istaći da nelegalno odlaganje otpada je zapravo kršenje zakona i propisa, te za takvo što postoje sankcije, ali u praksi ne postoji toliko velik broj kažnjenih za učinjeno djelo nelegalnog odlaganja otpada.

    Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), nelegalno odlaganje otpada može imati razorne posljedice po zdravlje ljudi. Pored toga što direktno izlaže ljude otrovnim tvarima, poput teških metala i hemikalija, ono također stvara idealno okruženje za razmnožavanje bakterija i virusa. Ovakvo zagađenje može dovesti do širenja bolesti poput zaraznih oboljenja, alergija, te čak i karcinoma.

    U svakodnevnom životu, nelegalno odlaganje otpada često se vidi kao “mala” prestupna radnja. Međutim, kada se sagleda u cjelini, njen uticaj može biti katastrofalan. Otpad se nerijetko baca na divlje deponije ili se nepravilno tretira, često u neposrednoj blizini stambenih područja. Ovo stvara neposrednu opasnost za lokalno stanovništvo, koje svakodnevno udiše otrovne pare koje otpad oslobađa u atmosferu.

    Osim direktnog uticaja na zdravlje ljudi, nelegalno odlaganje otpada također ima ozbiljne ekonomske posljedice. Troškovi čišćenja zagađenih područja, liječenja oboljelih od zdravstvenih problema izazvanih zagađenjem, samo su neki od faktora koji utječu na ekonomiju zajednice.

    Osim direktnih posljedica za zdravlje, nelegalno odlaganje otpada stvara idealno okruženje za razmnožavanje bakterija i virusa (Photo: Freepik.com)

    Posljedice ‘divljih’ deponija na zdravlje ljudi

    Kada je riječ o Bosni i Hercegovini i divljim deponijama, možemo reći da situacija nije ni malo prihvatljiva.

    Profesorica na Građevinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Amra Serdarević, istakla je za Radio Sarajevo da sakupljanje otpada u našoj zemlji uglavnom obavljaju lokalna komunalna preduzeća koja su u većinskom vlasništvu lokalnih samouprava.

    Profesorica Serdarević naglašava da opremljenost preduzeća zavisi od razvijenosti općina, te da je u većini slučajeva oprema za sakupljanje uglavnom zastarjela. Osim toga, sistem sakupljanja i odlaganja otpada ima visoke operativne troškove, a cijena usluge nije dovoljna za nova ulaganja.

    “Nažalost, glavni način obrade otpada u BiH danas je odlaganje na deponije, koje najčešće ne ispunjavaju osnovne uslove za higijensko odlaganje otpada, pa tako nusprodukti razgradnje otpada direktno završavaju u okolišu.

    Veliki broj divljih deponija, na koje se stihijski odbacuje komunalni i građevinski otpad, nalazi se u prirodi, što direktno utiče na zagađenje okoline”, kaže profesorica Serdarević.

     

    Jedna od situacija koja se odnosi upravo na divlje deponije, te koja je bila prisutna u medijima, jeste upravo mini deponija kod Mostara. Nelegalna odlagališta smeća na jugu Bosne i Hercegovine nalaze se i uz tok rijeke Neretve.

    Aktivisti nevladinih organizacija upozoravaju da samo u zoni južno od Mostara ima više takvih nelegalnih deponija otpada. Jedna od najvećih je na lokalitetu poznatijem kao Avijatičarski most, na južnom izlazu iz Mostara.

    Prof. dr. Amra Serdarević (Photo: sum.ba)

    O ovoj deponiji je krajem februara 2023. godine raspravljalo Gradsko vijeće. Vijećnik Antonio Zelenika je tada kazao da su mu se obratili mještani i ribolovci, upozorivši da na lokalitetu nedaleko od Avijatičarskog mosta ponovo nastaje nelegalna deponija smeća.

    “Više je ‘mikro-deponija’ koje se nalaze u koritu rijeke Neretve”, rekao je za Radio Slobodna Evropa predsjednik Eko udruge “Majski cvijet” iz mjesta Buna-Zaton kod Mostara, Oliver Arapović.

    Nadležnosti za upravljanje otpadom u Bosni i Hercegovini nije na državnom nivou, već na entitetskom, dok je u slučaju Federacije BiH je podijeljena između Federacije, kantona i općina, pri čemu je Federalno ministarstvo okoliša i turizma zaduženo za donošenje federalnih propisa, strategije i planova, te je provođenje istih dužno pratiti.

    Prema Zakonu o upravljanju otpadom za sve općinske nesanitarne deponije koje se koriste za odlaganje otpada je trebao biti napravljen plan prilagođavanja u roku od šest mjeseci od donošenja propisa, koji je odobravalo Federalno ministarstvo okoliša i turizma, te bi se odobreni plan morao sprovesti u djelo u roku od tri godine od odobrenja.

    “Ukoliko se plan ne odobri ili se odobreni plan ne provede, rok za zatvaranje deponije je četiri godine. Obzirom da ove odredbe u Zakonu o upravljanju otpadom datiraju još iz 2003. godine, sve općinske deponije koje nisu dobile odobrenje za plan prilagođavanja i koje ga nisu provele u djelo su trebale biti zatvorene, ali nažalost nisu”, navode iz Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH, a prenosi Aljazeera.

    Problem na svjetskom nivou

    Vlade i organizacije širom svijeta prepoznaju potrebu za rješavanjem ovog problema, ali se suočavaju s nizom izazova. Jedan od ključnih problema je nedostatak efikasnih mehanizama za praćenje i provođenje zakona. Često je teško uhvatiti počinitelje ovih krivičnih djela, a kazne su često nedovoljne da bi odvratile od ilegalnog odlaganja otpada.

    Da bi se riješio problem nelegalnog odlaganja otpada, potrebno je sveobuhvatno djelovanje na svim nivoima. To uključuje jačanje zakona i propisa, poboljšanje nadzora i provođenja zakona, edukaciju javnosti o važnosti pravilnog zbrinjavanja otpada, te ulaganje u alternativne metode recikliranja i tretiranja otpada.

    Ključno je da se zajednice aktivno uključe u rješavanje ovog problema. Građani mogu biti ključni akteri u borbi protiv nelegalnog odlaganja otpada, tako što će prijavljivati slučajeve ilegalnih deponija i podržavati lokalne inicijative za čišćenje i recikliranje.

    Pored toga, važno je raditi na podizanju svijesti o posljedicama nelegalnog odlaganja otpada. Kampanje informisanja i obrazovanja mogu igrati ključnu ulogu u promjeni ponašanja i stvaranju kulture odgovornog upravljanja otpadom.

     

    (Global Analitika)

     

    Socijalne mreže

    6,325LjubiteljiSviđa mi se
    402SljedbeniciPratite
    294SljedbeniciPratite
    1,690PretplatniciPretplatite se

    Pretplatite se

    Povezani članci

    AEDES ALBOPICTUS: Opasni azijski tigrasti komarac

    Piše: Husein Ohran Jedna od najozbiljnijih posljedica klimatskih promjena jeste...

    NAŠE BLAGO: Bh. autohtone domaće životinje

    Piše: Husein Ohran Bosna i Hercegovina je zemlja koja se...

    “Eco-friendly” goveda

    Piše: Husein Ohran Iako mnogima ovaj podatak nije poznat –...

    Kako naša ishrana utiče na globalno zagrijavanje?

    Piše: Husein Ohran Očekuje se da će do 2050. godine...