Drvena kućica s terasom i pogledom na sve ljepote i izazove planine Prenj odnedavno je novi dom za sve planinare na ovoj bosanskohercegovačkoj planini. Ovaj mali bivak, poklon Njegoša Kalajdžije svim dobronamjernim posjetiocima „bosanskih Himalaja“, kako mnogi nazivaju Prenj, postavljen je u dolini Tisovica.
Na nadmorskoj visini od 1200 do 1500 m, u dolini koja plijeni svojom divljinom i ljepotom i istovremeno nagrađuje posjetioce svim onim što priželjkuju penjući se na Prenj upravo je smješten novi objekat.
„Pozdrav Dženo. Ja sam Njegoš Kalajdžija i javljam se iz Brčkog. Gledam tvoje fotografije, gledam Prenj i zadivljen sam. Postoji li neko mjesto gdje se može staviti jedna drvena kućica, mali bivak za spavanje za otprilike četiri osobe? Ja ih pravim, izrađujem i želim jednu takvu da poklonim običnom narodu, planinarima, gorskoj službi. Ti najbolje znaš gdje bi mogla biti postavljena i prepuštam ti da odabereš lokaciju. Ja ću završiti sve drugo što bude trebalo“, ovako je započela priča o izgradnji i postavljanju malog bivka u Tisovici.
Dženad Džino, koji je u rekordnom roku organizovao akciju postavljanja ovog objekta, kaže kako je Prenj, zahvaljujući podršci dobrih ljudi, bogatiji za još jedan objekat namijenjen planinarima. Za portal objavi.ba prisjetio se svih detalja u vezi sa izgradnjom ovog objekta.
„Dobivši poruku od Njegoša, na trenutak sam zastao i razmišljao koliko dobrih ljudi ima na ovom svijetu, koliko je dobrih ljudi u našoj državi koji šute i rade dobre i pozitivne stvari i koliko sam sretan što takve ljude privlači moj rad i što mi se takvi ljudi javljaju. Pozvao sam Njegoša da sa svojim prijateljima bude moj gost na Prenju. Nakon nekoliko mjeseci smo se upoznali i tako je naše druženje počelo“, prisjeća se Dženad.
Podrška Općine Konjic
Nakon što je odlučeno da bivak bude stacioniran u Tisovici, organizatori akcije, s predrasudama, su započeli i administrativne procedure za postavljanje objekta.
„Tisovica administrativno pripada Općini Konjic. Bojao sam se da ćemo u Općini naići na probleme, jer nismo poznavali nikoga ko bi nam izašao u susret i ubrzao sve procedure. Bez poznanstava nazvao sam Općinu Konjic i termin za sastanak s načelnikom dobio sam već sljedećg jutra. S kolegom iz Gorske službe spašavanja “Prenj” Konjic otišao sam na sastanak s načelnikom Osmanom Ćatićem i njegovim timom. Sa oduševljenjem su prihvatili ideju i obećali punu podršku“, priča Dženad.
Općina Konjic je obezbijedila sve dozvole za postavljanje objekta, nabavku određenog materijala, te finansirala prevoz iz Brčkog do Konjica. U akciju gradnje objekta uključili su se članovi Gorske službe spašavanja „Prenj“ Konjic.
„Zahvaljujući Njegošu, podršci Općine Konjic i mnogim ljudima, u Tisovici je postavljen naš mali, a veliki bivak kojeg smo nazvali „Divova kuća“, po stihovima pjesnika Vladimira Nazora „Prenj planina nije, divova je kuća“. Prenj i Tisovica su dobili “Divovu kuću”, mali prekrasni bivak sa terasom i otvorenim pogledom na neke od najljepših vrhova Prenja. Zbog potrebe za ovakvim objektom, higijene i evidencije noćenja, zajednički smo odlučili da se o bivku u budućnosti brinu i njime raspolažu članovi GSS Prenj Konjic“, istakao je Dženad, naglasivši kako je gradnja malih objekata, odnosno skloništa, potrebna na planini Prenj.
|
Prenj je jedna od najljepših i najatraktivnijih planina u Bosni i Hercegovini. Četvrta je najveća planina u BiH i možda jedina s 11 vrhova iznad 2.000 metara nadmorske visine |
||
|
Zelena Glava (2103 m) |
Lupoglav (2102 m) |
Otiš (2097 m) |
|
Vjetreno brdo ili ili Erać (2082 m) |
Herač, ponegdje i Herać (2042 m) |
Osobac (2024 m) |
| Vidina kapa (2032 m) | Ovča (2021 m) |
Botini (2015 m) |
|
Velika kapa (2004 m) |
Kerać (2019 m) | |
„Kad krenete na jednu takvu surovu planinu, sigurno je da je veliko olakšanje kad znate da imate gdje prenoćiti, da se imate gdje sakriti i zagrijati. Turistima su to jako bitne informacije koje daju dodatnu sigurnost njihovim planovima“, kaže Dženad podcrtavši kako hh. planinama ne trebaju privatne vikendice i komercijalni objekti.
„Prenj, Čvrsnicu i Čabulju treba proglasiti Nacionalnim parkom BiH i zaštititi ih takvih neželjenih gradnji. Promocija planina kao zaštićenih područja je jednostavan proces i ova odluka bi bila pun pogodak za razvoj planinskog turizma u BiH. Nažalost sad svjedočimo uništenju prenjskih šuma neplanskom sječom, uništavanjeu životinjskog fonda od neodgovornih krivolovaca“, ističe Dženad.
Izazov za planinare i bh. turizam
Prenj je jedna od najljepših planina u Bosni i Hercegovini. Sa svojih 11 vrhova većih od 2000 metara je izazov svim zaljubljenicima u planinarenje i alpinizam. Njegov geografski položaj je takav da je barijera između mediteranske i kontinentalne klime. Upravo zbog svog položaja Prenj se smatra zahtjevnom i donekle opasnom planinom jer se nerijetko desi da se u jednom danu izmijenjaju sva četiri godišnja doba. Prenj je surov i prilično neistražen i veliki je izazov svim planinarima i ljubiteljima prirode.
„Sudaranje kontinentalne i mediteranske klime je osnovni razlog za nagle promjene vremena i ekstremnog pada temperatura. Podatak da su se u avgustu smrzle dvije planinarke dovoljno govori o njegovoj surovosti. Nakon posljednjeg rata, nažalost, na nekim manjim dijelovima postoji i opasnost od mina pa je i tu potreban dodatni oprez“, poručio je Dženad.
Kao malo koja planina u BiH Prenj ima 11 vrhova iznad 2.000 metara nadmorske visine i svaki od njih ima drugačiji pristup i drugačiji prilazni put. Najveći vrh ove Planine je Zelena glava koji se uzdiže na 2.103 metra nadmorske visine. Dženad pojašnjava da je najlakši polazak na ovaj vrh iz doline Tisovica u koju se može doći terenskim automobilom iz Konjica. Potrebno je otprilike sat vremena vožnje makadamskim putem. Iz Tisovice se pruža pogled na Zelenu glavu i susjedni vrh Otiš koji se nalazi na 2.097 metara nadmorske visine. Uspon na Zelenu glavu iz Tisovice traje oko tri sata sa dva kratka odmora od kojih je jedan kod kućice “Vrutak”, a drugi uz sami vrh Otiš na sedlu. Sam uspon na vrh nije tehnički zahtjevan i mogu ga savladati i planinari sa slabijim planinarskim iskustvom. Sa vrha se pružaju fantastični vidici koje zaista treba doživjeti.
|
Skloništa za planinare
Prenj iz godine u godinu dobiva nove infrastukturne objekte. Obnavljaju se stare kuće koje su tu prisutne još iz doba Austro- Ugarske, Kraljevine Jugoslavije i bivše Jugoslavije. Sa jablaničke strane prije nekoliko godina otvorena je kuća “Međuprenjovi“. U završnoj je fazi obnova bivše lovačke kuće na “Glogovu”. Na Prenju postoji i nekoliko skloništa. Općina Konjic upravlja najvećim planinarskim domom u Raptima podno vrha Velika kapa, čiji kapacitet je veći od 50 ležaja. U Tisovici postoje skloništa u vidu kontejnera i planinarska kućica Vrutak. Obnovljena kućica “Jezerce” možda je i najpoznatiji objekat na Prenju i kultno mjesto bh. planinarstva. Sa mostarske strane na Bijelim vodama nalazi se planinarski dom, sklonište u vidu kontejnera u Poljicama, sklonište pod Vršinama.
|
Unatoč svim ljepotama i izazovima koje nudi Prenja, ova planina, kao ni druge bh. planine i prirodne ljepote Bosne i Hercegovine nisu dovoljno promovisane kao turističke destinacije.
„Međutim, činjenica je da je sve veći broj planinara i zaljubljenika u planinarstvo prisutan na Prenju. Stranci su oduševljeni njegovim ljepotama. Česti su gosti iz Poljske, Češke, Njemačke, Francuske pa i Švicarske koja je po mnogima zemlja raj za planinarenje. I dalje je na Prenju prisutan najveći broj planinara iz BiH, Hrvatske i iz godine u godinu ih je sve više“, zaključio je Dženad.
Autorica: Selma Velić
