Prošle sedmice je održana Vanredna CIVILKA – Operacija: Otpor, skup na kojem se razgovaralo o otpornosti civilnog društva višestrukim izazovima sa kojima se suočava. Ovo je bio povod za gostovanje predstavnika organizacija civilnog društva u programu televizije N1 – sa voditeljicom Minelom Jašar Opardija razgovarale su programska menadžerica Centra za promociju civilnog društva Dajana Cvjetković, aktivistica Trag fondacije u BiH Maida Zagorac, te Dalibor Tanić iz Asocijacije mladih Roma AKSIOM.

U proteklim mjesecima su se organizacije civilnog društva u BiH suočile sa nizom izazova koji ugrožavaju njihov opstanak i misiju – osim finansijskih problema uzrokovanih povlačenjem stranih donatora i eksperimentisanjem vlasti s minimalnom platom, civilni sektor se suočava i s ozbiljnim sigurnosnim prijetnjama te političkim pritiscima. Dajana Cvjetković upozorava kako pravi problem nije moguće gašenje organizacija, nego da je suštinski problem u tome što će društvo ostati bez njihovih usluga:

„Udar na civilno društo nije udar na nas kao zaposlenike ili zaposlenice, nego je to udar na demokratiju i na krajnje korisnike naših usluga. Nekad ne možemo ni da zamislimo koliki je značaj organizacija civilnog društva. Zamislite porodicu koja ima dijete s teškoćama. Većina usluga koje te porodice dobijaju dolazi upravo od organizacija civilnog društva i stranih donatora, dok država malo ili nimalo ne ulaže u ove servise.“

Prema riječima menadžerice CPCD-a, ono što civilni sektor doprinosi društvu se često uzima zdravo za gotovo i ne posvećuje se dovoljno pažnje tome koliko organizacije civilnog društva (OCD) donose koristi razvoju i demokratizaciji društva.

Koliko god suština problema bila u tome što će gašenjem nekih OCD korisnici i društvo ostati bez njihovih usluga, u praktičnom smislu to znači i da će nemali broj ljudi ostati bez posla. Pojedine organizacije se već gase a zaposleni moraju potražiti poslove drugdje.

Maida Zagorac napominje kako su najugroženije one „male“ organizacije koje direktno rade sa korisnicima na terenu, ali da probleme osjećaju i „veće“ organizacije koje su im pružale pomoć i podršku u radu.

“Određeni broj ljudi će ostati bez posla, mnoge organizacije će biti prisiljene smanjiti plate ili skratiti radno vrijeme kako bi prebrodile krizu. No, ljudi u nevladinom sektoru nisu tu zbog plata, već zato što vjeruju u misiju i vrijednosti koje zagovaraju”, kaže Zagorac.

Ona napominje i da organizacije civilnog društva u velikoj mjeri pružaju građanima usluge koje im je dužna pružiti država. Međutim, država često zanemaruje svoje obaveze prema građanima, pa tako one padaju na aktiviste, volontere i uposlenike u civilnom sektoru.

Dalibor Tanić dodaje da se može čak reći i da se država „uljuljkala“ oslanjajući se na to da će njen posao sa osjetljivim i ranjivim grupama raditi nevladine organizacije. Nestanak nekih organizacija civilnog društva stvoriće ozbiljan vakuum u pružanju usluga koje bi inače trebale osigurati državne institucije.

“Naše institucije su već decenijama prepustile teške dijelove svog posla nevladinim organizacijama. Organizacije civilnog društva su radile istraživanja na koja se poziva i Evropska komisija u svojim izvještajima. Sada, kada se sektor urušava, državne institucije nemaju kapaciteta da preuzmu te odgovornosti”, naglasio je Tanić.

Uprkos svemu, u javnosti se fokus uvijek stavlja na finansijske izazove, koji su po riječima Dajane Cvjetković samo jedan dio problema koje ima civilni sektor u BiH, i to manji dio problema. Puno veći problem je rad u nepovoljnom okruženju u kojem su demokratija, ljudske vrijednosti i vladavina prava u krizi. Poseban pritisak dolazi u vidu političkih napada i prijetnji, budući da svjedočimo pokušajima javnih diskreditacija i prijetnji koje dolaze s najviših političkih nivoa.

“Svjedoci smo da je Milorad Dodik direktno imenovao ljude iz organizacija civilnog društva, diskreditovao njihov rad i pozivao na atake na pojedince. Ovdje nije ugrožena samo egzistencija organizacija, već i sigurnost pojedinaca koji se bore za demokratiju i ljudska prava”, upozorila je Cvjetković.

Ipak, prema njoj, ljudi koji djeluju u civilnom sektoru su osobe sa znanjem i iskustvom, osobe koje su fleksibilne i koje nemaju problem naći posao. Međutim, biće šteta ukoliko eksperti iz civilnog sektora ne nastave djelovati u korist društva, i šteta je što društvo u cjelini nije razvilo naviku prepoznati i cijeniti inicijative i procese koji su dolazili iz civilnog sektora.

„Bez organizacija civilnog društva društvo ostaje i bez važnih usluga, ali i bez kritičkih glasova koji su otkrili brojne korupcijske afere i koji su vršili stalan pritisak na institucije. Ovdje nismo ugroženi mi kao organizacije, ovdje su ugroženi svi građani i građanke koji od nas puno očekuju”, zaključila je Dajana Cvjetković.

Snimak gostovanja u cijelosti pogledajte ovdje.