Piše: Rubina Čengić
Više od 200 osoba, a samo u Unsko-sanskom kantonu 131, je prekršajno kažnjeno zbog objava na društvenim mrežama i internet portalima u Unsko-sanskom, Posavskom, Kantonu 10, Zapadnohercegovačkom kantonu i u Opštini Kakanj, pokazuje istraživanje Udruženja BH novinari koje se odnosi na period od 1. januara 2021. do 31. decembra 2025. godine.
„Ovaj broj vjerovatno nije konačan jer kantonalni MUP-ovi ne vode posebne evidencije o ovoj vrsti prekršaja, ali istovremeno otvara i Pandorinu kutiju zla pred kojom ne smijemo zatvarati oči jer pokazuje da stanovnici Federacije BiH nemaju ista prava jer, recimo, mi u Sarajevu možemo da objavljujemo na internetu šta god želimo, a ljudi u Unsko-sanskom kantonu ne smiju. Ilustracije radi – u Posavskom kantonu je najviše ljudi kažnjeno zbog ‘vrijeđanja i omalovažavanja službenih osoba na društvenim mrežama'“, rekla je istraživačica Mirna Stanković Luković na press konferenciji na kojoj je predstavljena analiza pod nazivom „Lokalna regulacija online prostora u Bosni i Hercegovini: Između zaštite javnog reda i ograničavanja slobode izražavanja“.
Među prvim javno poznatim slučajevima primjene ovih propisa nalaze se postupci pokretani protiv novinara i urednika medija na inicijativu političkih funkcionera. Iako dostupni podaci nisu dovoljni za zaključak da se radi o ustaljenoj praksi, oni ukazuju na potrebu kontinuiranog praćenja primjene ovih propisa i njihovog mogućeg uticaja na slobodu izražavanja.
Ombudsmen za ljudska prava BiH Jasminka Džumhur ocijenila je da analiza otvara ozbiljna pravna pitanja o tome može li se digitalni prostor tretirati kao javno mjesto u smislu propisa o javnom redu i miru.
“Izostanak državnog zakonskog uređenja digitalne sfere doveo do toga da niži nivoi vlasti pokušavaju regulisati oblast za koju nisu nadležni. Propuštanje države da uredi digitalnu sferu kao resurs dovelo je do situacije da niži nivoi vlasti, koristeći svoja ovlaštenja, ulaze u oblast za koju nisu nadležni i pokušavaju je uređivati kroz propise o javnom redu i miru“, rekla je Džumhur.
Ova analiza je urađena u okviru djelovanja Linije za pomoć novinarima – FMHL i za potrebe BH novinara i mreže SafeJournalists kao odgovor na pritužbe novinara/ki i medija da se protiv njih vode prekršajni postupci na osnovu općinskih i kantonalnih propisa o javnom redu i miru. Pokazala je da u postojećim aktima ključni pojmovi poput „lažne vijesti“, „uznemiravanja“, „vrijeđanja“ ili „omalovažavanja“ nisu jasno definisani, niti propisi određuju ko i prema kojim kriterijima utvrđuje njihovo postojanje, što povećava rizik proizvoljnog tumačenja i neujednačene primjene propisa. Analiza ukazuje i da postoji rizik nejasnog razgraničenja između prekršajne i krivične odgovornosti za ponašanje u digitalnom prostoru jer, u nedostatku jasnih kriterija, postoji mogućnost da ponašanja koja ispunjavaju obilježja krivičnih djela budu procesuirana isključivo kao prekršaji, što može umanjiti nivo zaštite žrtava i preventivnu funkciju krivičnog prava.
Pored toga, kantonalni zakoni i lokalne odluke predviđaju novčane sankcije za izmišljanje ili širenje lažnih vijesti, glasina ili tvrdnji kojima se izaziva ili može izazvati uznemirenost građana ili narušavanje javnog reda i mira, ali analizirani propisi ne definišu pojam „lažne vijesti“, niti utvrđuju kriterije na osnovu kojih se procjenjuje da li određena informacija predstavlja lažnu vijest. Propisi ne preciziraju koje posljedice moraju nastupiti da bi se smatralo da je određenom objavom putem interneta narušen javni red i mir, ko vrši takvu procjenu niti po kojim kriterijima se ona provodi. Propisi, osim toga, ne uređuju ni pitanje tereta dokazivanja, odnosno ne propisuju ko i na koji način dokazuje da određena informacija predstavlja „lažnu vijest“ ili da je konkretna objava izazvala posljedice koje predstavljaju narušavanje javnog reda i mira, čime se prostor za tumačenje prepušta organima koji primjenjuju propise i sudovima, što može dovesti do različite i neujednačene prakse.
Posebno je zanimljivo da su pojedini kantonalni zakoni već proširili pojam javnog mjesta na internet i druge oblike elektronske komunikacije – zakoni Unsko-sanskog, Zapadnohercegovačkog, Posavskog kantona i Kantona 10 prepoznaju internet kao mjesto na kojem se mogu počiniti pojedini prekršaji protiv javnog reda i mira.
U analizi stoji i da je Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 9. marta 2022. godine, nakon razmatranja Specijalnog izvještaja Institucije ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine o govoru mržnje u Bosni i Hercegovini, a na prijedlog zastupnika Irfana Čengića, usvojio zaključak kojim se skupštine kantona pozivaju da pristupe izmjenama i dopunama zakona koji uređuju javni red i mir s ciljem da se internet proglasi javnim mjestom, čime je pitanje regulacije online prostora prvi put razmatrano u okviru parlamentarne rasprave na nivou FBiH.
„Riječ je o zaključku Predstavničkog doma, a ne o zakonu ili drugom obavezujućem pravnom aktu. Uprkos tome, upravo se na ovaj zaključak u obrazloženjima izmjena svojih zakona pozivaju pojedini kantoni koji su naknadno proširili pojam javnog mjesta na internet i društvene mreže“, stoji u analizi.
Generalna sekretarka BH novinara Borka Rudić je istakla da svako buduće regulisanje online prostora mora biti usklađeno s evropskim standardima i zakonodavstvom Evropske unije.
„Podaci do kojih smo došli govore o ograničavanju prava na slobodu izražavanja putem društvenih mreža i pokušajima lokalnih vlasti da, mimo evropskih standarda, kažnjavaju građane i jedan broj novinara zbog objava na društvenim mrežama“, rekla je Rudić i poručila da se i zaštita građana i sloboda izražavanja moraju sačuvati istovremeno.
