Piše: Rubina Čengić
Zavičajni muzej Visoko i Centar društvenih inicijativa SETUP pokrenuli su kampanju prikupljanja dijela sredstava za nastavak arheoloških istraživanja unutar krunidbene crkve u Milima. Njihova ideja je da do 13. novembra 2026. godine 500 donatora izdvoji po 100 KM.
Arheološko nalazište Mili u Visokom, krunidbena i grobna crkva bosanskih vladara, jedno je od najvažnijih mjesta srednjovjekovne Bosne i zaštićeno je kao nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Na tom mjestu krunisani su bosanski kraljevi, tu je grobno mjesto kralja Tvrtka I Kotromanića i mjesto na kojem su postavljeni temelji bosanske državnosti. Uži lokalitet na kojem se nalaze graditeljski crkveni ostaci nosio je naziv Zidine ili Crkvina, a lociran je uz sjeverni rub sela, blizu desne obale rijeke Bosne.
U grobnici crkve u Milima (Arnautovići) kod Visokog 1909. godine pronađeni su ostaci kraljevskog plašta bosanskog kralja Stjepana Tvrtka I Kotromanića, svila i brokat sa zlatnim vezom, koji se danas čuvaju u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Plašt se smatra najvrjednijim pojedinačnim arheološkim nalazom iz Mila i jednim od najvažnijih srednjovjekovnih artefakata Bosne i Hercegovine. Pronađeni su i dragocjeni predmeti, uključujući nakit i prstenje.
Ipak, značajan dio lokaliteta još uvijek nije istražen.
„Svaki pronađeni kamen, zid ili artefakt donosi novo razumijevanje naše prošlosti i ostavlja neprocjenjivo nasljeđe budućim generacijama. Svaki donator postaje jedan od 500 Čuvara Mila – ljudi koji su svojim doprinosom omogućili otkrivanje novog dijela historije Bosne i Hercegovine“, poručuju iz SETUP-a.
Istorija kaže da su Mili, odnosno današnji Arnautovići kod Visokog, bili jedno od najvažnijih političkih, vjerskih i državnih središta srednjovjekovne Bosne. Lokalitet se nalazi uz rijeku Bosnu, nedaleko od srednjovjekovnog Podvisokog. Danas je zaštićen kao nacionalni spomenik BiH. Na prostoru lokaliteta postojalo je više crkvenih građevina, odnosno građevinskih faza. Arheološka istraživanja pokazala su slojeve kasne antike, romanike i gotike, što govori da je riječ o prostoru koji je imao kontinuitet i prije nego što je postao jedno od središta bosanske države.
Malo o Milima kroz istoriju
Mili se smatraju mjestom gdje je 26. oktobra 1377. godine krunisan Tvrtko I Kotromanić, prvi bosanski kralj. No, kako oko mjesta Tvrtkovog krunisanja postoje određena neslaganja, jer postoje istoričari koji smatraju da se krunisanje desilo u Mileševu, pouzdaniji trag da su Mili bili mjesto krunisanja bosanskih kraljeva jeste informacija iz 1446. godine koja se nalazi u dubrovačkim arhivima, a koja govori o planiranom krunisanju kralja Stjepana Tomaša u Milima.
Arheolozi su početkom 20. stoljeća pronašli kraljevsku grobnicu. Istraživanja su započela 1909. godine pod vodstvom Karla Patscha iz Zemaljskog muzeja. U grobnici su pronađeni ostaci više osoba, a nalazi su povezani s kraljem Tvrtkom I.
Prema podacima Zavičajnog muzeja Visoko, u Milima se nalazila i grobnica Stjepana II Kotromanića, bana i Tvrtkovog strica. Ali Mili su bili i državni centar srednjovjekovne Bosne jer su tamo održavani sastanci bosanskog državnog sabora, a mjesto je bilo povezano s izdavanjem i čuvanjem važnih državnih isprava; bilo je značajno vjersko središte – tamo je bio franjevački samostan i sjedište franjevačke vikarije…
Arheološko područje Mile – Krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva, Arnautovići na području općine Visoko, 2003. godine proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Prema toj odluci, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnog spomenika, osigurati sredstva za izradu i provedbu potrebne tehničke dokumentacije za rehabilitaciju nacionalnog spomenika, a posebno je dužna osigurati provedbu „Globalnog rješenja zaštite i uređenja arheološkog lokaliteta Mile – Arnautovići, Visoko“, koje je pripremila nadležna služba zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, što podrazumijeva dislokaciju lokalne saobraćajnice na trasu paralelnu sa željezničkom prugom i dislokaciju nekoliko objekata iz katastarske čestice na kojoj je arheološko nalazište.
Inače, nacionalni spomenik BiH je kulturno dobro nastalo ljudskim ili djelovanjem prirode koje se zbog svojih vrijednosti smatra značajnim za BiH, a odluku o predloženim dobrima donosi Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika.
Odluke o proglašenju nekog dobra nacionalnim spomenikom donosi državna Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, u čijem sastavu su predstavnici tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine i dva člana iz inostranstva. Donose se na osnovu utvrđenih kriterija, a sprovode se u skladu sa zakonom koji reguliše mjere zaštite i rehabilitacije dobara.[3]
U svom radu Komisija osigurava poštivanje usvojenih međunarodnih standarda, zastupa interes Bosne i Hercegovine kod međunarodnih organizacija (UNESCO), sarađuje s Interpolom u slučaju oštećenja ili nestanka dobra i obavlja mnoge druge proceduralne aktivnosti oko nacionalnih spomenika.
