Piše: Rubina Čengić
Zbirni registar organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegovini je dostupan javnosti i „na osnovu konsolidacije raspoloživih izvora podataka“ procijenjeno je da ih u BiH ima 29.434, odnosno 29.505 ako se uključi i 71 crkva i vjerska zajednica sa sjedištem u Brčko distriktu BiH koje su registrovane kod Ministarstva pravde BiH. Za ove organizacije ne postoji jedinstvena baza podataka ni o vrsti djelatnosti ni o prihodima i rashodima, aktivnostima ili broju zaposlenih, a nadzor i kontrolu nad njihovim radom provodi Upravna inspekcija Ministarstva pravde BiH u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama BiH.
„Civilno društvo čine nevladine organizacije (NVO), neprofitne organizacije, udruženja građana, sindikati, dobrotvorne organizacije i druge grupacije koje djeluju izvan državne uprave i tržišta, a imaju za cilj zastupanje interesa građana, promovisanje zajedničkih vrijednosti i rješavanje problema u društvu“, pojašnjavaju iz Sektora za pravnu pomoć i razvoj civilnog društva Ministarstva pravde u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.
Registar je napravljen kao dio izrade analitičkog dokumenta „Procjena rizika ranjivosti nevladinih organizacija od zloupotrebe pranja novca i finansiranja terorizma“, koji je od BiH tražio Odbor eksperata Vijeća Evrope za evaluaciju borbe protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti (Moneyval), a u saradnji s projektom Evropske unije „Izgradnja kapaciteta institucija vlasti za vođenje dijaloga o javnim politikama s civilnim društvom“ (CBGI projekat) i u cilju unapređenja transparentnosti rada nevladinog sektora u BiH i ispunjavanja zahtjeva.
A 8. jula 2025. godine, na prijedlog Ministarstva pravde BiH, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je usvojilo Strategiju za stvaranje podsticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2025-2029. godine i Akcioni plan za period 2025-2026. godina. Strategije je prvi dokument ove vrste u BiH i kreirana je pod pokroviteljstvom Ministarstva pravde BiH kao nadležnog tijela za civilno društvo u okviru VM BiH, a uz tehničku asistenciju projekta EU4CS (EU4Civilno društvo) Delegacije Evropske unije u BiH. Time je BiH prvi put dobila strateški dokument na državnom nivou koji sistemski uređuje odnos institucija i organizacija civilnog društva.
„Poticajno okruženje za razvoj civilnog društva je skup zakonodavnih i drugih mjera javnih politika kojima se olakšava i potiče razvoj civilnog društva i kojima se stvaraju uslovi za razvoj zajednice u kojoj građani i organizacije civilnog društva u sinergiji s drugim sektorima, aktivno, ravnopravno i odgovorno, u skladu s načelima održivog razvoja i djelovanja za opće dobro, sudjeluju u ostvarivanju društva blagostanja i jednakih mogućnosti za sve. Iako u međunarodnom prostoru ne postoji jedinstvena klasifikacija poticajnog okruženja, niti jedinstvena metodologija za mjerenje njegovog razvoja, efektivno poticajno okruženje za razvoj civilnog društva može se podijeliti na tri komponente: osiguravanje slobode udruživanja i povezanih prava, aktivna državna podrška aktivnostima civilnog društva, sektorska resursna infrastruktura“, pojašnjavaju iz MP u VM BiH i napominju da su operativni ciljevi koji bi se trebali ostvariti u periodu od 2025. do 2029. godine jačanje efikasnosti i transparentnosti javnog finansiranja OCD od strane institucija BiH, jačanje normativnog okvira i prakse uključivanja OCD u pripremu i monitoring propisa i politika iz nadležnosti institucija BiH, jačanje institucionalnih mehanizama saradnje između Vijeća ministara BiH i OCD i jačanje resursne infrastrukture civilnog društva.
„Analiza situacije je pokazala da je, općenito, poticajno okruženje za razvoj civilnog društva u BiH slabo razvijeno. Od tri komponente samo jedna je većinski adekvatna – sloboda udruživanja i srodna prava su zajamčena normativno i u velikoj mjeri i praktično. Kada je riječ o aktivnoj podršci funkcioniranju civilnog društva, BiH je bliska međunarodnim standardima i dobrim praksama samo u pogledu porezne politike i konsultativnih pravila, ali ne i u praksi uključivanja civilnog društva u donošenje odluka. Javno finansiranje OCD odstupa od međunarodnih standarda i zakonodavno i praktično. Institucionalni mehanizmi saradnje su također slabo razvijeni, a isto vrijedi i za sektorsku resursnu infrastrukturu“, kažu iz MP u VM BiH.
Jedan od operativnih ciljeva Strategije je i jačanje efikasnosti i transparentnosti javnog finansiranja OCD od strane institucija BiH.
„Da bi se podržao dugoročni razvoj civilnog društva u BiH model finansiranja se mora transformisati iz projektnog, koji je kratkoročan i nestabilan, u model finansiranja koji bi bio održiv i dugoročan. Takav model kombinuje institucionalnu podršku, domaće resurse i ekonomske aktivnosti. Za dugoročni razvoj OCD sektora bilo bi ključno kombinovati različite modele podrške i finansiranja, koji omogućavaju stabilnost, održivost i razvoj sektora. Stoga je unapređenje normativnog okvira dodjele javnih sredstava institucija BiH važno za održivost razvoja OCD-a. Međunarodna praksa je pokazala da dobro razvijena sektorska resursna infrastruktura igra važnu ulogu u jačanju kapaciteta OCD. Takva resursna infrastruktura u Bosni i Hercegovini do sada nije razvijena na održiv način, jer za nju nikada nije osigurano trajno i sistemsko finansiranje“, kažu iz MP u VM BiH i naglašavaju da je već urađena analiza efikasnosti postojećeg normativnog okvira i prakse ministarstava i drugih institucija BiH u dodjeli javnih sredstava OCD što je preduslov za izradu izmjena i dopuna normativnog okvira javnog finansiranja OCD.
Uz finansiranje je potrebno i unaprijediti položaj i uticaj organizacija civilnog društva (OCD) u BiH i redefinisati odnose s ključnim akterima kroz prelazak sa zavisnosti na istinsko partnerstvo, odnosno stvoriti istinski partnerski odnos.
„U odnosu sa državom potrebno je uspostaviti stalne i obavezujuće mehanizme konsultacija prilikom donošenja zakona, ojačati i proširiti ulogu Savjetodavnog tijela VM BiH za saradnju s nevladinim organizacijama u cilju njegove efikasnosti, uvesti periodičnu razmjenu iskustava između ministarstava i civilnog društva na temu efikasnosti sistema konsultacija kroz godišnje sastanke i fokus-grupe, reformisati dodjelu javnih sredstava prema jasnim zaslugama, a dio socijalnih usluga prenijeti na OCD kroz stabilne i dugoročne ugovore o javnom finansiranju“, kažu iz MP u VM BiH uz napomenu da je u Strategiji navedeno šta je potrebno uraditi u različitim segmentima društva da bi se taj položaj unaprijedio.
U toku je izrada Analize nedostataka zbirnog eRegistra s preporukama, što je preduslov za poboljšanje IT segmenta i redovno ažuriranje zbirnog eRegistra, a započeo je i rad na analizi potreba civilnog društva za zajedničkim servisima i resursnom infrastrukturom.
A sad još malo o podacima prikupljenim za izradu Registra. Iz Sektora za pravnu pomoć i razvoj civilnog društva Ministarstva pravde u VM BiH napominju da su podaci prikupljani iz više izvora.
2016. godine potpisan je Sporazum o tehničkoj saradnji na uspostavi sistema razmjene podataka koji se upisuju u registre udruženja i fondacija u Bosni i Hercegovini. Za potrebe realizacije pomenute aktivnosti podaci o NVO u BiH prikupljeni su iz više administrativnih, statističkih i javno dostupnih izvora, uz aktivnu saradnju s nadležnim institucijama na svim nivoima vlasti, s ciljem osiguravanja što potpunijeg obuhvata i pouzdanosti informacija relevantnih za procjenu rizika. Ministarstvo pravde BiH uputilo je zahtjeve svim registracionim organima koji ne vode javne i ažurirane registre, tražeći dostavljanje podatka o ukupnom broju registrovanih organizacija, kao i dostavljanje baze podataka, odnosno liste registrovanih organizacija u elektronskom formatu“, pojašnjavaju iz MP u VM BiH.
Za Federaciju BiH korišteni su podaci Federalnog zavoda za statistiku, prema kojima je zaključno sa 31. decembrom 2025. godine evidentirano ukupno 19.182 organizacije. Od navedenog broja 18.017 se odnosi na udruženja, 413 na fondacije, 509 na crkve i vjerske zajednice te 243 na predstavništva stranih NVO.
Za Republiku Srpsku korišten je registar APIF-a, koji je inicijalno sadržavao 12.376 subjekata svrstanih u poslovnom registru pod kategorijom „Ostali (udruženja, vjerske organizacije…)“. Daljnjom analizom utvrđeno je da se unutar te evidencije nalaze i pravni oblici koji ne predstavljaju NVO, uključujući, naprimjer, zajednice etažnih vlasnika, institucije Republike Srpske, predstavništva stranih privrednih društava, kazneno-popravne ustanove, jedinice lokalne samouprave, javne ustanove i druge subjekte. Kako registar ne sadrži polje „oblik organizovanja“, a u cilju utvrđivanja stvarnog broja relevantnih organizacija, izvršeno je filtriranje baze podataka primjenom ključnih riječi, nakon čega je provedena dodatna ručna validacija zapisa. Na osnovu navedenog postupka identifikovano je ukupno 9.604 organizacije, od čega 8.859 udruženja, 141 fondacija, 573 crkve i vjerske zajednice te 31 predstavništvo stranih nevladinih organizacija.
Za Brčko distrikt BiH utvrđeno je ukupno 648 organizacija evidentiranih u službenom poslovnom registru, od čega 636 udruženja i 12 fondacija.
Prikupljanje podataka je pokazalo devet registracionih organa u BiH ne vodi javne registre kao ni registre u elektronskom formatu, a jedinstveni zbirni registar udruženja i fondacija od 2020. godine ne prikuplja podatke o registrovanim i brisanim udruženjima i fondacijama.
