Piše: Rubina Čengić
Sve sumnje na zloupotrebe ličnih podataka građana i građanki Bosne i Hercegovine Centralna izborna komisija prijavit će Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, potvrđeno je u CIK-u BiH. Prema Zakonu o zaštiti ličnih podataka BiH, za obrađivače ličnih podataka, a u ovom slučaju to su političke partije, u slučaju zloupotrebe predviđene su kazne do 40.000.000 KM ili, u slučaju preduzetnika, do 4% ukupnog godišnjeg prometa na svjetskom nivou za prethodnu finansijsku godinu, zavisno od toga koji je iznos viši.
„Informacije koje govore o zloupotrebi ličnih podataka prilikom prijava političkih stranaka u CIK BiH pokazuju vjerovatno ogromne razmjere trgovine ličnim podacima između političkih stranaka i drugih subjekata kojima su ti lični podaci dostupni. Ovo je već materijal za ozbiljne istrage u koje se trebaju i moraju uključiti tužilaštva na različitim nivoima, prije svega na način da CIK BiH promptno djeluje i zatraži od tužilaštava istrage svih političkih stranaka kod kojih je pronašao i minimalan primjer ili sumnju u zloupotrebu ličnih podataka. Ovo ne smije ostati na nivou odbijanja kandidatura, nego mora biti dovedeno do toga da budu sankcionisani ljudi koji su ušli u politiku zloupotrebljavajući položaj, pristup informacijama i sve druge mehanizme koje im te pozicije omogućavaju, jer ako su bili toliko komotni, opušteni i slobodni da manipulišu ličnim podacima – zamislite šta mogu uraditi na štetu ljudi, vlasti i glasača, pa čak i vlastitih članova. Mi imamo sjajan zakon, možda i bolji od većine zemalja regiona, a najveći paraziti u našem sistemu zaštite ličnih podataka očito su političke stranke i ljudi na visokim pozicijama. Ova afera u nastajanju sjajna je prilika da se konačno stavi tačka na pokušaje zaštite ličnih podataka i da se oni zaista zaštite“, kaže Adis Arapović, politolog i bivši parlamentarac.
Podsjeća da novi Zakon o zaštiti ličnih podataka predviđa drakonske kazne za zloupotrebu, ali da i pored toga građani trebaju biti oprezni pri davanju ličnih podataka.
Iz CIK-a BiH kažu da ne postoji način da građani čiji su lični podaci zloupotrijebljeni to i saznaju.
„Mi ih ne smijemo objaviti, odnosno moramo štititi lične podatke građana koje obrađujemo, a od stranke kojoj su ti potpisi odbijeni također ne mogu saznati jer ne znaju da su ih te stranke zloupotrijebile. Jedini način je indirektno: ukoliko ste dali potpis podrške nekoj stranci, pa ona pokuša unijeti podatke u bazu i ti podaci budu odbijeni – znači da ih je neko već upisao, odnosno da su zloupotrijebljeni“, pojašnjavaju nezvanično iz CIK-a BiH.
U Transparency Internationalu u BiH vjeruju da će reagovati Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH.
„CIK BiH ne može ništa drugo nego da sva saznanja prijavi Tužilaštvu BiH, ali Agencija bi mogla izvršiti kontrolu u strankama kod kojih su utvrđene zloupotrebe ličnih podataka građana, jer to predviđa Zakon o zaštiti ličnih podataka u BiH“, kaže Damjan Ožegović iz TI-ja BiH.
Prema dostupnim informacijama jednom broju političkih stranaka odbijeni su potpisi predstavljeni kao podrška građana jer je utvrđeno da su falsifikovani.
„Primijećen je značajan broj krivotvorenja potpisa. Izrazito je poražavajući podatak da stranke na samom početku, prije nego što su i ovjerene za učešće na izborima, čine tako značajna krivična djela i u tom obimu. U pitanju su stotine krivotvorenih potpisa“, rekla je članica Centralne izborne komisije BiH Vanja Bjelica Prutina.
Prema Izbornom zakonu BiH za kandidaturu za člana Predsjedništva BiH je potrebou 5.000 potpisa, za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH 5.000, 3.000 za Narodnu skupštinu Republike Srpske, 3.000 za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, 3.000 za Parlament Federacije BiH, 500 potpisa za kantonalne skupštine do 100.000 birača i 1.000 potpisa za kantonalne skupštine s više od 100.000 birača.
Bivši član CIK-a Vehid Šehić izjavio je za EuroNews da je ovakvo ponašanje rezultat blage kaznene politike.
„Teško je to sve zaustaviti u državi kakva je Bosna i Hercegovina, gdje mnogi ne poštuju zakon, a to se posebno odnosi na one koji će sutra biti zakonodavna vlast. Oni se bave falsifikovanjem potpisa da bi im CIK ovjerio kandidaturu. Kada vi u početnoj fazi vršite krivično djelo – o kojoj pravnoj državi i vladavini prava govorite? Oni će, ako uđu u zakonodavnu vlast, donositi zakone. Kaznena politika za ovu vrstu djela u oblasti izbornog zakonodavstva mora biti oštrija jer mora predstavljati opštu prevenciju kako bi se svi klonili takvih radnji. Problem je što se krivičnim zakonima djela iz oblasti izbora kažnjavaju zatvorom do godinu dana. Onaj ko bude osuđen koristi blagodeti zakona, otkupi kaznu i ne ide u zatvor. Treba onemogućiti otkup kazne zatvora kada je riječ o krivičnim djelima u vezi s izborima“, rekao je Šehić.
Važni koraci koji slijede u aktuelnom izbornom ciklusu do izbora zakazanih za 4. oktobar 2026. godine su podnošenje kandidatskih lista od 24. juna do 6. jula, 20. augusta počinje podnošenje lista za kompenzacijske mandate, potom slijedi objava konačnih kandidatskih lista i 30 dana prije izbora počinje zvanična izborna kampanja.
