Piše: Rubina Čengić
Više stotina stanovnika/ca Vareša potpisalo je krivične prijave zbog zagađenja okoliša u tom gradu, usljed čega je kod više od 300 ljudi, među kojima ima i djece mlađe od šest godina, utvrđeno prisustvo olova u krvi.
“Krivičnu prijavu podnosimo protiv svih premijera i resornih ministara u Vladi Federacije BiH i Vladi Zeničko-dobojskog kantona od 2018. do danas, svih onih koji su izdavali ili potpisivali koncesione dozvole te odobravali rudarenje i istražne radnje na tom području, a nisu poduzeli konkretne mjere za zaštitu zdravlja građana, te protiv predstavnika kompanija koje provode aktivnosti na području Vareša, ali i ranijih koncesionara jer je u proteklom periodu bilo promjena vlasničke strukture”, kaže Mario Andrić iz Ekološke udruge “Opstanak” iz Vareša i naglašava da su potpisivanje krivične prijave pokrenuli oni i “Eko vareška inicijativa” uz podršku “Aarhus centra u BiH” iz Sarajeva.
Andrić pojašnjava da aktivisti/ce i stanovnici/e Vareša “očekuju od nadležnih da ispitaju odgovornost svih u lancu aktivnosti koje su dovele do trovanja i otklone izvor zagađenja kako bi se zdravlje građana zaštitilo i ljudi mogli bezbrižno živjeti u svojoj sredini, jer to je njihovo temeljno ljudsko pravo”.
Pojašnjenja radi, u decembru 2025. godine testirane su 44 osobe različitih starosnih grupa i kod svih je utvrđeno prisustvo olova, dok je kod 17 osoba zabilježena koncentracija iznad graničnih vrijednosti. Naknadna, privatno organizovana testiranja samo su potvrdila nalaze.
Na press konferenciji povodom potpisivanja krivične prijave aktivisti su rekli da se u krvi stanovnika ovog grada, uz olovo, nalaze živa, arsen i kadmij, da su zagađeni i voda i zemlja, da se priprema otvaranje novih rudnika u slivu rijeke Krivaje, među kojima i rudnik hroma na lokalitetu Duboštica–Tribija, te da vlast ne odgovara na njihove upite i da vjeruju da, i kada odgovore, prvo pitaju kompanije na terenu da li da odgovore i šta.
“Nekad smo imali šume i rijeke, plavo nebo, bili smo vazdušna banja, sada nemamo ništa… To nije vlast koja radi u interesu građana”, poručeno je s pres konferencije uz zahtjev da se “prekinu koncesioni ugovori za aktivnosti koje će dodatno zagaditi tlo, vodu i zrak u tom dijelu BiH”.
Podsjećanja radi, krajem 2023. godine Sekretarijat Bernske konvencije pri Vijeću Evrope od vlasti u BiH zatražio je da obustave eksploataciju rude u Varešu “dok se ne razjasne pritužbe ekoloških aktivista”. Tada su aktivisti iz Kaknja tvrdili da je izdavanjem koncesije za eksploataciju teških metala na izuzetno vrijednom i biološki raznolikom, ali istovremeno osjetljivom području, BiH prekršila odredbe Bernske konvencije te tako ozbiljno ugrozila opstanak rijetkih i strogo zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta. (BiH je potpisnica Bernske konvencije, ključnog dokumenta za zaštitu biljnih i životinjskih vrsta i očuvanje njihovih prirodnih staništa.) Oni nisu imali podršku stanovnika Vareša.
“To je primjer šta se desi kada vrijedni i radini ljudi vjeruju institucijama vlasti – one ih iznevjere! Već šest mjeseci, od prvih nalaza olova u krvi, institucije u BiH ne rade ništa na utvrđivanju izvora zagađenja i zaštiti zdravlja građana. Zagađenje postoji, mi udišemo zrak prekomjerno zagađen arsenom, živom i kadmijem i više nemamo drugu opciju. Našem strpljenju je kraj jer nadležni ne rade ništa. Ova mjera je neophodna jer mi više ne vjerujemo u njihova obećanja. Kada utvrdite da se olovo nalazi u krvi i vas i vaše djece – više nema čekanja”, kaže Andrić.
Grupa stanovnika Kaknja je sredinom juna 2023. godine predala SIPA-i krivičnu prijavu protiv odgovornih osoba u kompanijama TQM Lukavac, Adriatic Metals BH d.o.o. iz Vareša te Ministarstva za okoliš FBiH i same ministrice Nasihe Pozder. Oni su tada “sumnjali na organizovani ekološki korporativni kriminal usmjeren na opasno zagađenje prirode i pitkih voda te ugrožavanje prirodnih staništa zaštićenih životinja, a u svrhu materijalne koristi”.
Portal Gerila piše da “istraživanja na lokalitetu Duboštica–Tribija već su u toku, a iza projekta stoji firma ‘Vareški minerali’, ranije poznata kao ‘Seven plus’, povezana sa Milošem Bošnjakovićem, koji se dovodi u vezu s nizom sličnih projekata u regionu”, ali i da “sumnja u sukob interesa dodatno komplikuje situaciju. Firma GeoAVAS, angažovana na istražnim radovima, povezuje se s osobama koje se nalaze i na listi eksperata Vlade ZDK – tijela koje bi trebalo da nadzire eksploataciju mineralnih sirovina. Takva preplitanja uloga otvaraju pitanje ko uopšte kontroliše procese koji direktno utiču na zdravlje građana”, stoji u tekstu ovog portala.
Prema informacijama dostupnim u medijima i na zvaničnim web-stranicama opštine Vareš i kompanije koja tamo djeluje moguće je rekonstruisati razvoj događaja.
2012. godine Miloš Bošnjaković, advokat i biznismen iz Tuzle s prebivalištem u Australiji osniva kompaniju Eastern Mining (danas Adriatic Metals BH). On se 2017. godine udružuje s australskim stručnjakom za finansije i rudarstvo Paulom Croninom i oni osnivaju kompaniju u Velikoj Britaniji s kojom izlaze na međunarodno tržište kapitala, odnosno Australsku berzu (ASX) što im je omogućilo prikupljanje novca za istraživanja i razvoj, između ostalog i u Varešu. BH-podružnica te kompanije u BiH, kao d.o.o., formalno je registrovana s minimalnim zakonskim kapitalom od 2.000 KM da bio ih Dundee Precious Metals (DPM) početkom septembra 2025. godine kupio za oko 1,25 milijardi dolara, a procijenjena vrijednost rudnika u Varešu tada je bila oko 935 miliona dolara.
Prva koncesija za istraživanje i eksploataciju ruda u Varešu dodijeljena je 2013. godine tadašnjoj firmi Eastern Mining, kasnije Adriatic Metals BH, za područja Veovača i Rupice; potom 2018. prvi aneks kojim je koncesiono polje prošireno za 584 hektara; 2020. drugi aneks za usklađivanje dozvola za plemenite metale – zlato i srebro – koji prvobitno nisu bili obuhvaćeni; te treći aneks (2020/2022) kojim je koncesiono područje prošireno na ukupno 4.078 hektara ili oko 40 kvadratnih kilometara. Koncesija je važeća do marta 2038. godine, a sva prava su 2025. godine prešla u vlasništvo kanadske kompanije Dundee Precious Metals (DPM).
Tokom godina mijenjana je i naknada za korištenje zemljišta jer je kantonalna vlast mijenjala pravila (10.000 KM po hektaru); kompaniji je omogućeno da proširenje koncesije plaća po nižoj cijeni, između 150 KM i 1.500 KM po hektaru dok je naknada po toni iskopane rude je 3,9 KM.
Prva proizvodnja koncentrata srebra, olova i cinka počela je 2024. godine. U prvoj godini rada projekt je ostvario prihode od 52,7 miliona KM, uz značajne troškove, ali se očekuje visoka profitabilnost tokom 15-godišnjeg vijeka trajanja rudnika.
Navodno je do sredine 2023. godine kompanija u budžete opštine i kantona uplatila 2,5 miliona KM na ime koncesionih naknada. Za proširenje koncesije na dodatnih 32 kvadratna kilometra 2020. godine uplaćena je jednokratna taksa od 481.000 KM.
