ponedjeljak, 7. oktobar 2024.
Godišnjica je od strašnog napada Hamasa na Izrael nakon kojeg je uslijedila još strašnija osveta tamošnjeg režima koja traje već punu godinu. Ubijeno je preko 40,000 Palestinaca, a pohod IDF-a na pojas Gaze ostaće zapamćen po najvećem broju pobijenih žena i djece u savremenom ratovanju. Ali, Izraelci su ostvarili i veliku pobjedu nad Hezbolahom u Libanu pomoću eksplodirajućih pejdžera i precizno navođenih projektila, a smaknuli su i vođu Hamasa tokom posjete Iranu. Ostaje žal što tako tehnološki i obavještajno superioran sistem nije nikako mogao saznati za Hamasove planove prije godinu dana i osujetiti ih na vrijeme. Uistinu tragično, zar ne?
utorak, 8. oktobar 2024.
Zbog tragičnih događaja u Jablanici, Konjicu, Kiseljaku, Kreševu i Fojnici, u Federaciji BiH je proglašen dan žalosti. Na svim radijskim stanicama vrti se klasična muzika, svi muzički urednici složno puštaju Chopina, Satiea, Mozarta, Bacha… Na jednoj stanici naletim na valcer za valcerom. Ako u svijetu muzike postoji išta što simbolizira veselje, bezbrižnost, strast i razuzdanost – onda je to valcer. Kad se pojavio, valcer je tempom kojim se pleše i i blizinom plesača u doslovnom zagrljaju predstavljao bunt i nepristojnost, ali vremenom je postao dio „ozbiljne kulture“, a ozbiljna kultura je u ovoj državi odavno postala – sinonim za tugu i žalost.
srijeda, 9. oktobar 2024.
Osim ljudskih žrtava, samo u prva četiri mjeseca ove godine, izraelski napadi su uzrokovali emisiju oko 500,000 tona CO2, što je više od godišnje emisije 26 država i regija. Procjene su da će rekonstrukcija 200,000 srušenih zgrada u pojasu Gazi donijeti između 50 i 60 miliona tona CO2 – više od godišnjih emisija 135 država i regija i onoliko zagađenja koliko zajedno godišnje proizvedu Švedska i Portugal. Pa eto, ako već životi ljudi, žena i djece u Gazi svijetu ne znače ništa, za očekivati je da se barem pobune ekološki aktivisti, Greenpeace ili bilo ko koga brine toliki karbonski otisak genocida.
četvrtak, 10. oktobar 2024.
Jedna ambasada i jedna stranka vode otvorenu polemiku oko toga šta treba a šta ne treba razmatrati u parlamentu. Ovako otvorena komunikacija je možda zabavna za mase, ali srozava dignitet i ambasade i stranaka i parlamenta. Na kraju se pojavi zaključak kako, eto, i loše zakone treba puštati u proceduru da se na njima testiraju stavovi stranaka. Valjda je to ta europska praksa. Uglavnom, tako je državni parlament od najvišeg zakonodavnog tijela sveden na poligon za testiranje loših zakona i raspoloženja stranaka. Ali šta fali testirati loše zakone – nije vala ni da su se ovi koji su usvojeni pokazali dobrima.
petak, 11. oktobar 2024.
Plate i naknade koje se isplaćuju iz Budžeta Kantona Sarajevo kasne po prvi put u zadnjih deset godina. To je pomalo čudno ako znamo da imamo vlast čija je jedna od glavnih parola bila „ima para kad se ne krade“. Sada bi neko mogao pogrešno zaključiti kako više para ima kada se krade, što ne bi bilo nimalo dobra poruka i primjer građanima. Može se čuti kako je uzrok besparici nerazumno i nesvrsishodno trošenje budžetskih para na populističke mjere, što mu opet u konačnici dođe na isto. Uglavnom, čekamo vlast koja će reći „para ima kad se zna s parama“
