U sedmici u kojoj počinju XXXIII. Olimpijske igre, prisjećamo se čovjeka koji je svijetu vratio olimpijski duh, vjerujući kako sport može ujediniti ljude bez obzira na njihov spol, dob, rasu ili naciju. Njegovo ime je Pierre de Coubertin, heroj ljudskih prava.
Pierre de Coubertin, često nazvan ocem modernih Olimpijskih igara, ostavio je dubok trag ne samo u svijetu sporta već i u promicanju ljudskih prava i univerzalnih vrijednosti. Rođen 1863. godine u Parizu, bio je vizionar koji je vjerovao u moć sporta kao sredstva za moralni i društveni razvoj.
Coubertin je po zvanju bio historičar i pedagog. Kao takav, bio je duboko inspiriran idejama 19. stoljeća o obrazovanju i liberalizmu, te je smatrao da sport može biti ključan u odgoju mladih ljudi te u promociji poštovanja, tolerancije i fer-pleja. U njegovoj viziji su Olimpijske igre bile više od natjecanja – on ih je vidio kao mjesto gdje se sportisti mogu ujediniti u prijateljstvu i međusobnom razumijevanju, nadilazeći razlike koje nameću rasa, pol, dob, geografija, historija ili kultura.
Jedna od revolucionarnih ideja Pierrea de Coubertina bila je promicanje jednakosti u sportu. Od početka je zagovarao uključivanje žena na Olimpijskim igrama, iako su bile potrebne godine da se postigne njihova potpuna participacija. Sjetimo se, govorimo o vremenu u kojem je u Sjedinjenim Američkim Državama tek ukinuto ropstvo, a prva zemlja koja je dopustila ženama biračko pravo – Novi Zeland – učinila je to 1893. Godine, tek tri godine prije prvih savremenih Olimpijskih igara.
U svakom slučaju, ova borba za ravnopravnost spolova na najvećem svjetskom sportskom natjecanju postavila je temelje za progresivni razvoj Olimpijskih igara kao mjesta na kojem sportaši svih spolova mogu pokazati svoj talent i postignuća na jednak način. „Svi sportovi moraju biti za sve ljude“, govorio je de Coubertin.
Pierre de Coubertin vjerovao je da sport može doprinijeti napretku ljudskih prava promocijom društvene integracije i borbe protiv diskriminacije. Njegovi napori bili su preteča principima Olimpijske povelje, koja naglašava poštovanje univerzalnih etičkih principa i očuvanje ljudskog dostojanstva.
Ova povelja, postavlja principe nediskriminacije, inkluzivnosti i poštovanja ljudskog dostojanstva i odražava de Coubertinovu predanost ljudskim pravima. Osim toga, ona služi kao vodilja za Olimpijski pokret i ima ključnu ulogu za promociju mira i solidarnosti kroz sport.
Vizija Pierrea de Coubertina i danas ima velik utjecaj na Olimpijske igre i međunarodno upravljanje sportom. Uključivanje Paraolimpijskih igara, primjerice, odražava širu predanost inkluzivnosti i pristupačnosti, usklađujući se s Coubertinovim uvjerenjem u transformacijsku moć sporta za sve osobe, bez obzira na fizičke sposobnosti.
No, uprkos utjecaju ideja Pierrea de Coubertina na Olimpijski pokret, još uvijek postoje izazovi u ostvarenju potpune jednakosti i inkluzivnosti u sportu. Problemi poput dopinga, komercijalizacije i geopolitičkih napetosti ponekad zasjenjuju olimpijski duh i njegove iskrene namjere. Međutim, trajni principi koje je postavio Pierre de Coubertin pružaju okvir za rješavanje tih izazova, te ponovno potvrđuju važnost ljudskih prava u međunarodnom sportu.
Jasno je da Pierre de Coubertin nije samo obnovio Olimpijske igre, već je njegova vizija sporta kao sredstva za promicanje ljudskih prava ostavila dubok i trajan pečat na globalno društvo. Promicanjem fer pleja, poštovanja i inkluzivnosti, Coubertin je ne samo postavio temelje za moderni olimpijski pokret već i za svijet u kojem sport može biti katalizator pozitivnih društvenih promjena. Dok u sedmicama pred nama slavimo olimpijski duh, vrijedi se prisjetiti Coubertinove vizije i nastojati održati njegove principe ljudskih prava i jednakosti u svim aspektima sporta i društva.
