Piše: Dr. Safet Mušić
Opasnost od ekološkog kriminala je već od ranije poznata i svijet se suočava sa ovim problemom stotinama godina, ali posebno je to izraženo nakon Drugog svjetskog rata. Na nivou svjetske zajednice prepoznat je značaj zajedničke borbe protiv transnacionalnog ekološkog kriminala, te su UN, ali i druge međunarodne organizacije aktivno uključene u ovo pitanje. Tako i međunarodna policijska agencija Interpol pojašnjava opasnosti od ekološkog kriminala na sljedeći način: „Ekološki kriminalci predstavljaju ozbiljnu prijetnju našim svakodnevnim životima, našem planetu i budućim generacijama. Granice ne ograničavaju kaznena djela protiv okoliša, koja sežu od trgovine slonovačom i pretjeranog izlova zaštićenih vrsta do ilegalne sječe šume i odlaganja opasnog otpada. Iste rute koje se koriste za krijumčarenje divljih životinja preko zemalja i kontinenata često se koriste za trgovinu oružjem, drogom i ljudima. Doista, zločin protiv okoliša često se događa ruku pod ruku s drugim kaznenim djelima kao što su prevara s pasošima, korupcija, pranje novca pa čak i ubistva. Za razliku od ilegalne trgovine drogama i drugom nedopuštenom robom, prirodni resursi su ograničeni i ne mogu se obnoviti u laboratorijama. Kao takav, postoji osjećaj hitnosti za borbu protiv kriminala protiv okoliša“.
Definisanje organiziranog ekološkog kriminala
Ekološki kriminal nema univerzalno prihvaćenu definiciju, ali Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) naziva ga ‘nezakonitim aktivnostima koje štete okolišu i usmjerene su na dobrobit pojedinaca, grupa ili tvrtki od iskorištavanja, štete, trgovine ili krađe prirodnih resursa, uključujući, ali ne ograničavajući se na teška kaznena djela i transnacionalni organizirani kriminal. Pet najraširenijih vrsta aktivnosti trenutno obuhvaćenih kriminalom protiv okoliša uključuju ilegalno rudarenje i trgovinu mineralima kao što su: nafta, zlato, dijamanti, kobalt, cink, koltan i litij; nezakonita sječa/krčenje šuma i trgovina drvetom; neprijavljeni i neregulirani ribolov; zločin protiv divljih životinja; i kaznena djela onečišćenja (ilegalno odlaganje i trgovina hemikalijama i otpadom, te nezakonita proizvodnja i trgovina tvarima koje oštećuju ozonski omotač).
Organizirani ekološki kriminal vrlo je unosan i uzrokuje složene oblike viktimizacije. Statistički gledano, globalni ekološki kriminal treći je najveći sektor kriminala u svijetu i procjenjuje se da godišnje generira između 110 i 281 milijardu dolara prihoda od kriminala. Međutim, punu globalnu ekonomsku vrijednost samo ilegalne sječe šume, ribolova i trgovine divljim životinjama Svjetska banka procjenjuje na 1-2 triliona dolara godišnje, s više od 90 posto ekonomskih gubitaka zbog utjecaja kriminala protiv okoliša na ‘usluge ekosistema’ (koje može uključivati sprječavanje degradacije slivova i erozije zemljišta, poboljšanje kvalitete i količine vode te apsorpciju emisija ugljika). Zločini protiv okoliša takođe utječu na pristup čistoj vodi i zraku te sigurnost hrane. Posljedično, ne samo da ugrožavaju populacije divljih životinja i štetom po okoliš, štete biološkoj raznolikosti i ekosistemima, već utječu i na zdravlje i dobrobit ljudi, što ograničava razvojne mogućnosti za sadašnje i buduće generacije.
Suprotstavljanje transnacionalnom organizovanom ekološkom kriminalu
Prema analizi Interpola i Programu Ujedinjenih naroda za okoliš, godišnja stopa rasta ekološkog kriminala iznosi 5 – 7 posto, dok godišnji gubici zbog ekološkog kriminala u svijetu iznose 80 – 230 milijardi eura. Ekološki kriminal sve je veći problem i uzrokuje značajnu štetu okolišu, zdravlju građana i privredi unutar EU-a i diljem svijeta. Ilegalna trgovina otpadom i vrstama divljih životinja, kaznena djela onečišćenja i nezakonita trgovina opasnim tvarima među najozbiljnijim su kaznenim djelima protiv okoliša. Mogu imati razorne učinke na okoliš i ljudsko zdravlje, ali često ostaju nevidljivi. Ova kaznena djela često pogađaju društvo u cjelini, a ne pojedince i rijetko uključuju žrtve koje obavještavaju policiju ili sudove o počinjenom zločinu. Ovaj kriminal je vrlo unosan, ali ga je teško otkriti, procesuirati i kazniti. Ovi ga čimbenici čine vrlo privlačnim za organizirane kriminalne skupine. Vrlo često zločini protiv okoliša imaju prekogranični aspekt.
Svake godine, dok se nebrojene vrste približavaju izumiranju, kriminalci zarađuju milijarde od prodaje proizvoda zaštićenih divljih životinja. Ti podaci su zabrinuli svjetsku zajednicu, koja kroz UN, a posebno preko Odjela za droge i kriminal (UNODC) nastoji da pomogne svjetskoj zajednici da se efikasno suprotstavi transnacionalnom organizovanom kriminalu, pa tako i ekološkom kriminalu.
Povjerenstvo za prevenciju kriminala i kazneno pravosuđe (CCPJ) glavno je tijelo Ujedinjenih naroda za donošenje politika u području sprječavanja kriminala i kaznenog pravosuđa. Stručne rasprave imaju za cilj podići svijest o kriminslu koji utječe na okoliš, kao i okupiti relevantne dionike kako bi podijelili svoje stručno znanje, a CCPCJ djeluje kao forum za sazivanje dijaloga.
Prepoznajući potrebu za djelovanjem sada, preko 800 sudionika iz 94 zemlje sudjelovalo je na stručnoj raspravi Komisije za prevenciju kriminala i kazneno pravosuđe (CCPCJ) za razmjenu o zločinima koji utječu na okoliš. Kriminalna djela koja utječu na okoliš su među najprofitabilnijim vrstama kriiminala s višestrukim negativnim učincima. Rješavanje takvih vrsta kriminala sastavni je element za postizanje Agende 2030. i rješavanje bioraznolikosti i klimatskih kriza. “Kako bismo spasili živote i sredstva za život, odbranili prirodu i prirodne resurse, zaštitili zdravlje i staništa, moramo bolje surađivati kako bismo zaustavili kriminalno iskorištavanje”, rekao je izvršni direktor UNODC-a Ghada Waly, na stručnoj raspravi održanoj u Beču 2022. godine.
Još jedna agencija pod okriljem UN-a daje doprinos u suprotstavljanju transnacionalnom organizovanom kriminalu, a to je UNICRI (Međuregionalni institut za istraživanje kriminala i pravde Ujedinjenih naroda) jedan je od pet instituta Ujedinjenih naroda za istraživanje i obuku. Institut je osnovan 1968. godine kako bi pomogao međunarodnoj zajednici u formuliranju i provedbi poboljšanih politika u području prevencije kriminala i kaznenog pravosuđa. UNICRI smatra ekološki kriminal, uključujući njegove veze s drugim oblicima kriminala, ozbiljnom i rastućom opasnošću za razvoj, globalnu stabilnost i međunarodnu sigurnost.
Kriminal bez ljudskih žrtava za policijske agencije nije prioritet
S jedne strane, ekološki kriminal sve više utječe na kvalitetu zraka, vode i tla, prijeteći opstanku vrsta i uzrokujući nekontrolirane katastrofe. S druge strane, ekološki kriminal takođe predstavljaja sigurnosnu prijetnju velikom broju ljudi i imaj značajan negativan učinak na razvoj i vladavinu prava. Unatoč ovim problemima, ekološki kriminal često ne potaknu odgovarajući državni odgovor. Često se doživljavaju kao ‘bez žrtava’ i slučajni kriminal, ekološki kriminal često su nisko rangirani na popisu prioriteta za provođenje zakona i obično se kažnjavaju administrativnim sankcijama, koje su same po sebi često nejasne i niske.
Uključenost organiziranih kriminalnih grupa koje djeluju preko granica jedan je od mnogih faktora koji su pogodovali značajnom širenju ekološkog kriminala posljednjih godina. Vođene ogromnim financijskim dobicima i potpomognute niskim rizikom od otkrivanja i malim stopama osuda, kriminalne mreže i organizirane kriminalne grupe postaju sve više zainteresirane za takve nezakonite transnacionalne aktivnosti. Ovi fenomeni potiču korupciju i pranje novca te potkopavaju vladavinu prava, u konačnici dvostruko utječući na javnost: prvo, dovodeći u opasnost zdravlje i sigurnost građana; i drugo, preusmjeravanjem resursa koji bi inače bili dodijeljeni uslugama koje nisu kriminalne aktivnosti. Nivo organiziranosti koja je potrebna za ova kaznena djela ukazuje na povezanost s drugim teškim kaznenim djelima, uključujući krađu, prijevaru, korupciju, trgovinu drogom i ljudima, krivotvorenje, krijumčarenje vatrenog oružja i pranje novca, od kojih je nekoliko potkrijepljeno istragama. Stoga, ekološki kriminal danas predstavlja oblik transnacionalnog organiziranog kriminala u nastajanju koji zahtijeva dublju analizu i bolje koordinirane odgovore na nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou.
Uzimajući u obzir učinke koje ova kaznena djela imaju na okoliš, moramo imati na umu da često uključuju i iskorištavanje ljudi, korupcijska kaznena djela i pranje novca, ubistva (kao u slučaju ilegalne sječe) i mnoge druge srodne stvari. Što upućuje na pretpostavku da će i u budućnosti transnacionalni ekološki kriminal biti prisutan u cijelom svijetu, a njgova rasprostranjenost ovisiti će o svima nama.
Ovaj tekst je izrađen uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska. Sadržaj ovog materijala je isključiva odgovornost Global Analitike i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske.
