Dani Balkana u Minhenu su ove godine imali veoma aktuelnu temu: Političko sudjelovanje ljudi sa Balkana u Bavarskoj i Njemačkoj. Bez obzira imaju li oni njemačko državljanstvo ili ne, plaćaju li poreze ili ne — mogućnosti političkog sudjelovanja u novom okruženju su za pripadnike balkanske dijaspore u Minhenu ograničene.
Brojnim manifestacijama u okviru Dana Balkana u Minhenu od 24. maja do 15. jula 2023. uspješno je skrenuta pozornost na taj demokratski deficit, jer je cijeli festival održan u znaku pitanja: „Jesu li nam ruke vezane? Politička participacija balkanske dijaspore”. Odjeci ovog izrazito kritičnog pitanja mogli su se čuti u Bundestagu i Europskom parlamentu, jer su gosti Dana Balkana bili članovi Bundestaga Josip Juratović i Adis Ahmetović, kao i član Evropskog parlamenta iz Austrije Lukas Mandl.
Tema je označila već i samo svečano otvaranje. Devet istaknutih javnih radnika na čelu sa gradonačelnicom Minhena Verenom Dietl na otvaranju Minhenskih dana Balkana 2023. pozicionirali su se po pitanju političke participacije. Među njima su bili i predstavnici vlade Bavarske, zatim Münchenstifta, jednog od najvećih poslodavaca u Minhenu, lanca domova za osobe starije dobi, čijih 80 procenata radne snage čine ljudi sa Balkana. Postojala je suglasnost o velikom značaju Balkana i ljudi tamo i u dijaspori za budućnost Europe – te kako im treba omogućiti veće političko sudjelovanje.
O toj se temi govorilo i na simpoziju gdje su predstavnici politike, znanosti i gospodarstva analizirali stanje i prikupili preporuke za budući razvoj političke participacije za sve aktere – od pojedinaca u dijaspori do Europskog parlamenta. Uz ovu temu, Dani Balkana su po običaju opravdali svoju reputaciju izvanrednog kulturnog festivala koji s radošću i entuzijazmom prenosi kulturu i raznolikost Balkana. Središnji dio ovog koncepta su susreti mladih ljudi i međukulturna razmjena – uostalom, političko sudjelovanje podrazumijeva i društveno sudjelovanje.
U okviru Dana balkanskog filma, prikazan je i bosanskohercegovacki film Pjera Žalice Praznik rada. U prekrasnoj Isarfilharmoniji nastupila je makedonska muzičarka Kaliopi, a organiziran je i nastup minhenskog benda Trio Merak. Na Danu književnosti gostovali su ugledni autor iz Hrvatske Dino Pešut, te književnica iz Crne Gore Olja Knežević. Pozorišnom predstavom Hoću kući Pozorište mladih iz Tuzle oduševilo je minhensku publiku. Predstava je titlovana i na njemačkom jeziku, tako da je mješovita publika dugim aplauzom pozdravila mlade goste iz Tuzle.
Politička participacija bila je tema svih događanja, ali fokus je bio na uvažavanju umjetnosti i kulture. Ponovno se uspjelo napuniti gradske dvorane publikom. Bilo je riječi i o tome da 200.000 građana Minhena, koji potječu iz zemalja bivše Jugoslavije zaslužuju i više ovakvih manifestacija, na kojima će osjetiti miris zavičaja i uživati u svojoj tradiciji i muzici. Na kraju, činjenica je da Dani Balkana značajno obogaćuju kulturni život u Minhenu i postaju sve omiljeniji ne samo među pripadnicima balkanske dijaspore koja živi u bavarskoj prijestolnici.
