Rezultati parlamentarnih izbora u Mađarskoj i pobjeda stranke TISA pod vodstvom Pétera Magyara koji dolaze na vlast nakon 16 godina vladavine stranke FIDESZ i Viktora Orbana mogli bi biti jako važni za BiH jer je Orban, odnosno Vlada na čijem je čelu bio, finansijski i na druge načine pomagala vlast koju je predvodio Milorad Dodik i u institucijama EU i NATO-u pružala jaku podršku i Dodiku i Aleksandru Vučiću. Magyar i TISA su pri izlaznosti od 80 posto birača osvojili 38 od 199 mjesta u parlamentu, a Orban je par sati nakon zatvaranja biračkih mjesta priznao poraz.
“Ovakvim rezultatima izbora u Mađarskoj vlasti u Beogradu i Banjoj Luci gube važnog saveznika koji im je pružao konkretnu političku zaštitu i podršku”, poručuju iz slovenačkog Instituta IFIMES.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je za medije u Republici Srpskoj izjavio da mu je žao što je Orban izgubio vlast.
„On je bio moj prijatelj i ostaje moj prijatelj. Već prvi dan pokazao je da su mnoge laži koje su mu pripisivali u smislu diktature ostale apsolutno izgubljene jer je priznao rezultate izbora i bez ikakvih ograničenja izvršio tranziciju vlasti. Narod u Republici Srpskoj će ostati veoma zahvalan Orbanu na onome što je učinio, prije svega razumijevajući našu poziciju”, rekao je Dodik. Pojasnio je da je Orban bio važan za RS.
“Uvijek smo na neki način bili sami ovdje, osim Srbije, Rusije, i imali smo neoliberalni svijet protiv nas. Orban je bio tu glas razuma. Želim što prije da se vidim sa njim i da razgovaramo o tome kako ćemo dalje”, rekao je Dodik.
Šta bi moglo dalje biti?
Viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) Adnan Ćerimagić smatra da su rezultati izbora u Mađarskoj dobra vijest za Mađarsku i Evropsku uniju, a loša za Aleksandra Vučića i Milorada Dodika.
“Ovo je trenutak nade za sve nas koji smo desetak godina upozoravali na sistematsko urušavanje vladavine prava, demokratskih standarda i osnovnih sloboda u Mađarskoj, kao i na širenje Orbánovog malignog političkog utjecaja unutar EU i NATO-a, te prema Zapadnom Balkanu i Ukrajini”, rekao je Ćerimagić za radiosarajevo.ba. Podsjetio je da je Orban Aleksandru Vučiću i Dodiku „pružao političko sponzorstvo unutar EU i NATO-a pri čemu je Budimpešta, koristeći svoj institucionalni utjecaj i mehanizme blokade, često usporavala ili ublažavala zajedničke evropske politike i mjere“.
„To se posebno ogledalo u periodima od novembra 2021. do februara 2022. te od marta do aprila 2025, kada je postojao značajan interes ključnih država članica EU da se uvedu individualne sankcije Dodiku i njegovim najbližim saradnicima. Istovremeno, ne može se isključiti ni mogućnost da su Orbán i njegovi saradnici, slično kao u odnosu prema Vladimiru Putinu i Rusiji, djelovali i kao kanal za prijenos informacija iz EU i NATO-a”, rekao je Ćerimagić. Ocijenio je da je neizvjesno kakav će konkretan politički kurs prema BiH zauzeti Péter Magyar.
„Određeni interesi, ukorijenjeni u geografiji i historijskim odnosima još od 1990-ih, ostat će važni za svaku mađarsku vladu. U početnoj fazi moguće je očekivati i određenu distancu prema akterima koji su bili bliski Orbánu. Istovremeno, ne treba izgubiti iz vida da Magyar i njegova politička opcija pripadaju porodici Evropske narodne stranke čije članice čine i vladajuće stranke u Berlinu i Varšavi, ali i Zagrebu i Beogradu. Iz perspektive Sarajeva posebno je zanimljivo da su upravo Berlin i Zagreb bili među onima koji su i prije pobjede javno podržali Magyara i njegov politički projekt”, zaključio je Ćerimagić.
I Zijad Bećirović iz slovenačkog IFIMES-a u izjavi za radiosarajevo.ba podsjeća da su Orbanovi odnosi s Donaldom Trumpom i Vladimirom Putinom „dodatno doprinosili jačanju pozicije Dodika i popravljanju međunarodne pozicije Vučića“, te da ovim rezultatima izbora u Mađarskoj vlasti u Beogradu i Banjoj Luci gube važnog saveznika koji im je pružao konkretnu političku zaštitu i podršku.
„Paralelno s tim razvijana je intenzivna ekonomska, energetska i ideološka saradnja uz međusobnu podršku modelima vlasti s izraženim autoritarnim tendencijama… Ipak, u odnosu na regiju, ovaj ishod ne znači nužno ni brz ni potpun zaokret u vanjskoj politici Mađarske. Iako će politika Budimpešte sada biti drugačija, njeni strateški interesi u regiji — uključujući ekonomsku i energetsku saradnju te geografsku bliskost — ostat će relevantni. Također, dijelove političke agende koju je Viktor Orbán vodio u EU i NATO-u danas zastupa i Robert Fico u Slovačkoj, a potencijalno bi mu se mogao pridružiti i Janez Janša u Sloveniji“, rekao je Bećirović za radiosarajevo.ba. Naglasio je da za zapadni Balkan ovaj razvoj događaja ima jasno strateško značenje: ukazuje na promjenu političke klime u Evropi i postepeno otvaranje prostora za ubrzanje evropske integracije, ali istovremeno i na pooštravanje kriterija u pogledu demokratskih standarda i institucionalne odgovornosti. To je od posebne važnosti za Bosnu i Hercegovinu imajući u vidu da je prethodna politika Viktora Orbána prema BiH često imala destabilizirajuće efekte, uključujući podršku secesionističkim političkim projektima i prisustvo kontroverznih sigurnosno-obavještajnih utjecaja.
U tom kontekstu, ovo predstavlja i jasnu poruku biračima u Bosni i Hercegovini: demokratski glas nije formalnost, već instrument stvarne političke promjene. “Olovka u ruci” ostaje najvažnije sredstvo političkog odlučivanja, a upravo kroz izbore na Općim izborima 4. oktobra ove godine otvara se prostor da građani preuzmu neposrednu odgovornost za vlastitu političku budućnost“, poručio je Bećirović.
A u BiH – kako ko!
Reakcije političara u BiH su podijeljene i suzdržane.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović čestitao je pobjedu.
„Nadam se da će vaša pobjeda označiti početak nove etape u odnosima Bosne i Hercegovine i Mađarske, zasnovane na međusobnom poštovanju, uvažavanju i zajedničkoj posvećenosti miru i stabilnosti. U tom smislu, vjerujem da zajedno možemo doprinijeti jačanju naše sveukupne saradnje“, napisao je Bećirović, saopšteno je iz njegovog kabineta.
I prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ BiH Dragan Čović je „čestitke na ubjedljivoj pobjedi na izborima“ objavio na mreži X.
„Dok BiH nastavlja raditi na svom putu, radujem se snažnoj saradnji i dobrim odnosima između naših vlada i naših naroda u narednom periodu“, napisao je Čović.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je također čestitao na X-u.
“Radujemo se novom poglavlju u odnosima između Bosne i Hercegovine i Mađarske, zasnovanom na međusobnom poštovanju, istinskom partnerstvu i zajedničkim evropskim vrijednostima”, napisao je Konaković.
Premijer Federacije i predsjednik SDP-a Nermin Nikšić je čestitao na Facebook-u.
„Vjerujem da će ovaj izborni rezultat otvoriti prostor za intenziviranje saradnje i dalji razvoj partnerstva, uz fokus na otvoren dijalog, unapređenje ekonomskih i političkih veza, te zajedničko djelovanje u pravcu evropskih vrijednosti“, napisao je Nikšić.
Predsjednik SDS-a Branko Blanuša je čestitao građanima Mađarske jer su „izabrali političku stranku koja pripada grupi Evropske narodne stranke i zalaže se za vladavinu prava i borbu protiv korupcije“.
“Zaista je impresivno da jedna vanparlamentarna stranka, za samo dvije godine, ostvaruje tako snažnu izbornu pobjedu, koja govori o svijesti mađarskog naroda i njihovoj želji da donesu društvene promjene”, rekao je Blanuša i naglasio da vjeruje da će Peter Magyar nastaviti njegovati prijateljske odnose i jačati institucionalnu saradnju sa Republikom Srpskom koja će koristiti narodima, a ne isključivo pojedincima.
“Našem srpskom narodu u Republici Srpskoj poručujem: pogledajmo Mađare koji su pokazali da očekuju od vlasti da služe narodu, a ne obrnuto”, poručio je on.
No sarajevski opozicionar i konceptualni umjetnik Damir Nikšić upozorava da „Péter Magyar nije nekakav autsajder iz opozicije“.
„On je Orbanu i Fidesz-u otprilike kao što je Konaković Bakiru i SDA. On je bivši pulen, saradnik, vladin čovjek koji je počeo kritikovati vlast i partiju u kojoj je nekoć bio. On je konzervativni neoliberal. Njegova TIZSA je kao i NiP – antikorupcijska i reformistička stranka, prilično populistička, nastoji biti bez ideologije, boje i mirisa i okupiti što više ljude sa desna i lijeva u jednu novu rundu nade. No takvi koji “niti smrde niti mirišu”, a doživljeni su od masa kao nade i spasitelji, često mogu biti i veliki oportunisti i populisti, iskoristiti trenutak i nakon početnog oduševljenja izazvati i pokoje razočarenje, kao što je uostalom bio slučaj i sa njegovim prethodnikom Orbanom, a i sa Dodikom. I tada su liberalni i progresivni ljudi BiH, slobodni svijet i Evropa slavili. Bilo kako bilo, ljevice još uvijek nema na vidiku u centralnoj Evropi. Samo srednja žalost desnog centra“, napisao je Nikšić na Facebook-u.
Reakcije iz regije
Politolog iz Zagreba Dejan Jović je, analizirajući moguće refleksije rezultata izbora u Mađarskoj na zemlje zapadnog Balkana, napisao da je „Orban gradio prijateljstvo s Dodikom tako da je Dodik (štogod on trenutno bio u formalnom smislu) izgubio važnog saveznika i (donekle) ‘pokrovitelja’“.
„Orbanov poraz će se vjerovatno reflektirati i na odnose sa susjednim zemljama. Za Hrvatsku to je nova šansa za popravljanje mađarsko-hrvatskih odnosa, opterećenih nizom pitanja, kao što su MOL, JANAF i sl. Za Srbiju: bliskost Orbana i Vučića – uključujući i koaliciju SNS-a sa strankom vojvođanskih Mađara (SVM) – jest unaprijedila mađarsko-srpske odnose. Orban jest zagovarao brz ulazak Srbije u EU. Bilo bi dobro da se ti odnosi ne pokvare zbog nove situacije. Vučić je – sa stanovišta srpskih dugoročnih interesa – bio preblizak Orbanu, pa će održanje dobrih odnosa sada biti teško. No, izbori u Srbiji (sada vjerovatnije početkom sljedeće nego krajem ove godine) mogu možda (kažem: možda!) promijeniti aktere u tom odnosu, a stoga i karakter odnosa. Bosna i Hercegovina: Orban je gradio prijateljstvo s Dodikom, tako da je Dodik (štogod on trenutno bio u formalnom smislu) izgubio važnog saveznika i (donekle) “pokrovitelja”. Sjeverna Makedonija: pitanje Nikole Gruevskog (za koji SM trenutno ne pokazuje velikog interesa) moglo bi se opet otvoriti“, napisao je Jović i naglasio da s velikim interesom prati zbivanja oko sveučilišta CEU koje je u “egzilu” u Austriji i čiji bi povratak u Budimpeštu bio trijumf pameti nad uskogrudim nacionalizmom.
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je izjavio da ne želi zabadati nos u unutrašnje stvari drugih država, ali…
„Vladao je 16 godina s velikim većinama. Ovi izbori su pokazali da je Mađarska funkcionalna izborna demokracija. Čovjek koji je do jučer bio satrap i tiranin je izgubio izbore glatko – šaptom ih je izgubio. Protivnik je ostvario ogromnu pobjedu. Sustav funkcionira“, rekao je Milanović.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je čestitao na mreži X.
„Čestitam Peteru Magyaru na izbornoj pobjedi. Uvjeren sam da će snažna saradnja između Mađarske i Srbije nastaviti rasti. Također sam zahvalan Viktoru Orbánu što je pomogao da se takvi odnosi ostvare“, napisao je Vučić.
Lideri EU uključujući Emmanuela Macrona i Ursulu von der Leyen, su pozdravili pobjedu proevropske opcije i sada se očekuje popravljanje odnosa Mađarske i EU i deblokada milijardi eura fondova koji su bili zamrznuti zbog problema s vladavinom prava.
Ali da ostane zabilježeno i ova Ćerimagićeva izjava:
„Poraz Orbána proizvest će probleme ekstremnoj desnici u EU. Naime, od Francuske do Njemačke, dio ekstremne desnice je od prošle godine napravio snažan zaokret prema predsjedniku Donaldu Trumpu i njegovom MAGA pokretu. Tradicionalniji, ali tiši dio ekstremne desnice opirao se takvom zaokretu. Sada, kada Orbánu nisu bile od pomoći ni lična intervencija Trumpa, potpredsjednika JD Vancea i porodice Trump, mnogi će postaviti pitanje da li i u kojoj mjeri oslanjanje na SAD može pomoći, a koliko, ustvari, odmaže”, rekao je Ćerimagić za radiosarajevo.ba.
A ko su TISA i Péter Magyar?
Péter Magyar je mađarski političar, pravnik i bivši diplomata u ime tada vladajuće stranke Fidesz. 2024. godine je javno istupio protiv vlade Viktora Orbana optužujući je za korupciju i pretvaranje Mađarske u “porodičnu firmu” i u kratkom roku postao najozbiljniji politički protivnik Viktora Orbana, okupljajući desetine hiljada ljudi na protestima u Budimpešti, postao vodeća figura opozicije u Mađarskoj. TISA (Partija poštovanja i slobode) je fokusirana na borbu protiv korupcije, jačanje vladavine prava i poboljšanje odnosa s Evropskom unijom. Skraćenica TISZA na mađarskom znači “čisto”, što simbolizira njihovo obećanje da će očistiti mađarsku politiku od korupcije. Na press konferenciji nakon objave rezultata izbora je naglasio da je jedan od mađarskih novinara koji je pisao o korupciji u Vladi Mađarske „kriv“ za osnivanje stranke TISA i rezultate izbora.
