Dok su prije par godina ljudi danonoćno pratili rast cijena bitcoina, niko nije ni pomišljao da će sličan rast cijena i interes javnosti danas imati i kugla sladoleda na Jadranu. Čak ni groznica kriptovaluta nije proizvela toliko naslova kakve čitamo svakog dana o sladoledu, a vjerovatno se sad mnogi kaju što umjesto u bitcoine i nekretnine nisu lovu uložili u kakav frižider u Tučepima.
Sudeći po napisima sa lica mjesta, kugla u kornetu se stabilizirala na nekih tri do tri i po eura a „slatkač“ lagano zauzima mjesto statusnog simbola na plaži. Čak se i dobrostojeći turisti iz središnje Europe navodno zavidno okreću za onima koji ližu po dvije kugle na kornetu, a još pritom ne štede ni na preljevu.
Prije par dana smo tako čitali i o nesretnoj sudbini austrijske obitelji koja se žalila kako na sedmodnevnom odmoru za dvije kugle sladoleda dnevno po članu treba izdvojiti dvjesta eura. Mnogima cijena i nije problem, nego se pitaju da li ono što dobijaju vrijedi novca kojima to plaćaju. Odgovor smo potražili u jednoj od poznatih sarajevskih slastičarnica, čiji je gazda bio voljan podijeliti tajnu računice iza ovog slatkog hladnog proizvoda.
Ove godine u njegovoj radnji nije bilo poskupljenja i cijena kugle sladoleda se kreće od dvije do dvije i po marke, zavisno od vrste. Kaže kako jeste bilo poskupljenja nekih sastojaka ali da je na sladoledu zarada dovoljno dobra da to amortizuje bez rastjerivanja kupaca.
„Na sladoledu i kafi ne možeš pasti. Marža na sladoledu je i 200% i tu, ako hoćeš, možeš ugraditi to poskupljenje. Vidim da su u Hrvatskoj podivljali sa cijenama ali za to stvarno nema osnove. Meni je važnije zadržati mušterije a ne da ih otjeram poskupljenjem, nadoknadi se to na količini a u interesu mi je da mi se sladoled brže prodaje, da ne stoji i da uvijek bude svjež“, kaže gazda koji je, razumljivo, želio ostati anoniman.
Ugrubo, sladoled se pravi od mlijeka, šećera, paste koja se kupuje na veliko i nekih dodataka koje majstori ne otkrivaju. Ukupna cijena ovih sastojaka obično ne prelazi trećinu cijene gotovog sladoleda jer se stare sladoledžije drže marže od 200%, mada na nekim mjestima prodavači uzimaju i više, kao što je to sada slučaj na jadranskoj obali. Naš sagovornik kaže kako proizvodna cijena kugle u Hrvatskoj ne bi trebala prelaziti nekih 50-60 centi – sve preko toga je zarada.
„Iz ove jedne kadice ili piksle kako mi kažemo vadi se oko sto kugli sladoleda. Cijena se vazda formirala tako da prvih 40 kugli vraćaš ono što si uložio. Sve poslije toga je zarada pa ti onda računaj koliko mene iziđe kugla,“ odgovara na pitanje koliko onda košta proizvodnja jedne kugle sladoleda kod nas.
Dakle, ako četrdeset kugli pokrivaju proizvodnu cijenu njih stotinu, onda jednostavnom računicom zaključujemo da je proizvodna cijena cijele „piksle“ oko 80 KM (40 kugli x 2 KM), odnosno oko 80 kf po kugli. S obzirom na to da ostalih 60 kugli na 80 KM ulaganja donose 120 KM profita, što je manje od navedenih 200%, može se pretpostaviti da su tu uračunati i generalni troškovi poput struje, radne snage i ostalog.
Jedino što je kod sladoleda problematično jeste relativno kratka sezona prodaje koja ne traje više od četiri mjeseca. Zbog toga su velike šanse da prodavači žele zgrnuti što više do sljedećeg ljeta pa u tome izgube mjeru. Na pitanje kolika bi trebala biti realna cijena kugle sladoleda na moru računica našeg gazde je sljedeća: „Kod njih je nešto veći PDV, veća je i cijena radne snage ali kad odete na more vidite da njima često rade studentarija i srednjoškolci za džeparac tako da to i nije neko mjerilo. Sve u svemu, nekih dva do dva i po eura je fer cijena – sve preko toga je pljačka.“
