U organizaciji Udruženja građana „Fojničani“ iz Maglaja, u četvrtak u Zenici počinje dvodnevna Konferencija „Kako šuma postaje šikara?“ koja ima za cilj okupiti sve relevantne aktere koji mogu doprinijeti suzbijanju institucionalne korupcije i ilegalnih aktivnosti u šumama Zeničko-dobojskog kantona i Federacije Bosne i Hercegovine. Kroz tri panela, predstavnici građana, civilnog društva, akademske zajednice te nadležnih službi i ministarstava raspravljat će o aktualnim problemima u oblasti šumarstva te unapređenju mehanizama za zaštitu i održivo upravljanje šumama.
Sekretar UG „Fojničani“ Davor Šupuković ističe kako će osebna pažnja na Konferenciji biti posvećena posljedicama Odluke Vlade Federacije BiH o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene. U maglajskom udruženju podsjećaju kako je – komentirajući ovu spornu odluku – federalni premijer Nermin Nikšić visoko vrijedne šume oko Vareša nazvao “šikarom”, zbog čega su konferenciju simbolički i nazvali “Kako šuma postaje šikara?”.
„Očekujemo da će konferencija pomoći u rasvjetljavanju odgovora i na druga aktualna pitanja, uključujući i dugogodišnje nedonošenje Zakona u šumama u Federaciji BiH. Kao posljedica ovog zakonskog vakuuma, sve očitija je rasprodaja prirodnih bogatstava i pogodovanje raznim koncesionarima, što predstavlja klasični oblik institucionalne korupcije“, kaže Šupuković.
Na konferenciji će o svojim iskustvima u borbi protiv ilegalnih i koruptivnih radnji u oblasti šumarstva svjedočiti građanke i građani, te predstavnici organizacija civilnog društva. U fokusu će biti i pravni i financijski aspekti održivog upravljanja šumama te integracija ekonomskih i ekoloških interesa u šumarstvu. Tema jednog od panela bit će i mehanizmi zaštite vrijednih šuma kroz zaštićena područja prirode, s posebnim osvrtom na Matinski vis u Žepču, Babina-Tvrtkovac u Zenici i Trstionicu u Kaknju.
„Građanske inicijative za očuvanje ovih područja još uvijek ne dobivaju dovoljnu podršku od nadležnih vlasti koje, svojim kalkulantskim odnosom baziranim na broju glasača, zapravo podržavaju ilegalne sječe, krivolov i druge nelegalne aktivnosti“, ističu organizatori konferencije.
U sklopu Konferencije planirana je i posjeta vrijednom šumskom području, prašumi Trstionica u Kaknju, jednoj od rijetkih preostalih prašuma u Bosni i Hercegovini. Ovom posjetom se želi skrenuti pozornost javnosti na sve češću devastaciju vrijednih šuma, kojima je potrebna hitna zaštita i unapređenje upravljanja prema međunarodnim standardima. U tome smislu vrijedi podsjetiti da je Općinsko vijeće Kakanj prošle godine jednoglasno usvojilo Odluku o davanju suglasnosti za uspostavu zaštićenog područja “Gornja Trstionica – Bukovica”, što je doista pozitivna ali i rijetka praksa u lokalnim zajednicama.
Ipak, za značajniji korak u zaštiti vrijednih šuma Zeničko-dobojskog kantona, potrebna je i hitna reakcija Vlade i Skupštine Kantona, koji su nadležni za donošenje odgovarajućih zakona i modernizaciju upravljanja. Nedavna gola sječa 18 hektara visoko vrijedne šume u Tešnju jasno je pokazala razmjere katastrofe uzrokovane nedostatkom adekvatne zaštite i upravljanja, posebno za šume koje su planirane kao zaštićena prirodna područja. Konferencija bi stoga trebala odgovoriti i na pitanje je li ignoriranje prostornih planova kojima je predviđena zaštita i očuvanje vrijednih šuma također jedan oblik institucionalne korupcije.
