Uzalud su bila nadanja proruskih prognozera, čak i u našoj zemlji, kako će stranka predsjednice Maie Sandu izgubiti većinu u parlamentu Moldavije. Izborni prag su prešle tri nove stranke zbog čega je broj mandata njene Stranke akcije i solidarnosti (PAS) pao sa 63 na 55, ali to je još uvijek dovoljno za stabilnu većinu u moldavskom parlamentu koji ima 101 zastupničko mjesto.
Glasači u Moldaviji su postupili razumno iako su proeuropsku vladu u ove četiri godine drmale razne opterećavajuće okolnosti – pandemija, pa ruska invazija na Ukrajinu i priliv izbjeglica iz ove zemlje, pa energetska kriza usljed zavrtanja ruskog gasa, pa rusko miješanje u medije i izbore… Situacija sa separatistima iz Pridnjestrovlja da ni ne spominjemo.
Ozbiljan pristup EU
Uz sve te okolnosti, moldavska vlast je mudro i principijelno kormilarila kroz izazove i slijedila svoj cilj – pridruživanje Europskoj uniji po uzoru na komšije iz Rumunije, koji su u dvadeset godina članstva u Uniji primjetno prosperirali i unaprijedili svoju zemlju u svakom smislu. I, sjećamo se dobro, Moldavija je u junu 2022. godine dobila status kandidata za članstvo, otprilike onda kad smo i mi na to računali.
Međutim, mi smo kandidatski status dobili u decembru te godine i – kako tad, tako i danas. Istini za volju, u martu 2024. smo dobili „preporuku“ za otvaranje pregovora, povješali smo neke zastavice EU po Sarajevu, ali se ipak ispostavilo da je ozbiljna i iskrena namjera da se radi na europskom putu izostala. Usvojeno je nekih sedam zakona od kojih polovinu u startu opet treba mijenjati, a na ispunjavanju uslova za otvaranje pregovora nije urađeno ništa.

Dok se kod nas gubilo vrijeme na neuspješne pokušaje da se prikaže nepostojeći napredak i da se pomaci bez suštinskog značenja prikažu kao historijska postignuća, Moldavija je posao shvatila ozbiljno. Tako je upravo pred ove izbore završen screening koji je neophodan za početak pravih pregovora, te se očekuje skoro otvaranje pojedinih pregovaračkih poglavlja.
600 miliona eura u tri godine
U međuvremenu, od dobijanja kandidatskog statusa je ova zemlja od EU dobila 75 miliona eura za pomoć u energetskoj održivosti, 295 miliona eura kroz paket makro-finansijske pomoći, za period 2025-2027 joj je odobrena pomoć u grantovima i kreditima od skoro dvije milijarde eura, a samo u ovoj godini je povučeno skoro 300 miliona eura europskih sredstava. Procjenjuje se, dakle, da je Moldavija u zadnje tri godine od Brisela dobila preko 600 miliona eura, što nije mali novac ako znamo da je riječ o državi koja se po stanovništvu i površini može mjeriti sa Federacijom BiH i ima godišnji budžet manji od četiri milijarde eura.
Ispada da je svaki stanovnik Moldavije u zadnje tri godine od EU dobio oko 500 KM. Za to vrijeme, u BiH – odnosno RS – je svaki stanovnik samo na jednoj malverzaciji počastio tajkuna bliskog režimu sa 400 KM. Još toliko će svaki stanovnik RS dati za izmirenje duga kompaniji Viadukt i kupovinu zgrade od predsjednikovog kuma, tako da se uz izvjesne nadolazeće izgubljene arbitraže taj iznos penje na oko hiljadu maraka.
Nakon što je već propalo 108 miliona eura iz Plana rasta za Zapadni Balkan, ne usvoji li se očekivani plan reformi propašće ih još 108 – ukupno oko 430 miliona KM! Ako gledamo planiranu distribuciju sredstava po kojoj je 70% ovih sredstava namjenjeno za RS, to je novih 400 KM štete po glavi stanovnika ovog entiteta.
Neko dobija EU sredstva, neko plaća dugove vlasti
Dakle, samo na osnovu nekoliko kronističkih malverzacija režima i propuštenih sredstava EU, četvoročlana porodica u Republici Srpskoj je na direktnom gubitku od nekih 5,000 KM. To je iznos kojim se može platiti itekako pristojan odmor, ili eliminisati energetsko siromaštvo iz svakog domaćinstva.

Moldavci su shvatili šta znači EU i šta donose ozbiljni napori na približavanju ovoj uniji. Rekli su jasno NE ljudima među kojima je i Irina Vlah, osoba kojoj je istovremeno sa Miloradom Dodikom zabranjen ulazak u nekoliko europskih država. Razlozi su isti – potkopavanje suvereniteta i poticanje separatizma.
I dok je Irini Vlah jasno pokazan crveni karton od strane EU i dok se sa njenom strankom bavi moldavsko pravosuđe, kod nas su sve šanse da će narod opet nagraditi onoga koga su sankcionisali i EU i sud. Biće čudo ako se desi drugačije, a razlozi su jasni – istinske alternative koja bi bila odlučna da se obračuna sa kriminalom i da se bez kalkulacija i kompromisa okrene Europi jednostavno nema.
Da bismo mogli parirati Moldaviji potrebna nam je istinska alternativa antieuropskom autokratskom režimu Milorada Dodika u RS i stranke u Federaciji koje bi i dušu prodale đavolu za malo vlasti pa potom lagale i sebe i druge pričom o nekom napretku. Do tada, da parafraziramo djeda Muzafera iz poznatog filma – Moldavija napreduje a ti se, Bosno, kupaj.