U GRADAČCU KUĆA ZA ŽENE KOJE NEMAJU KUD’: Pet soba za pet žena

Piše: Rubina Čengić

U Gradačcu postoji jedna posebna kuća – dom za novi početak za žene koje su pretrpjele nasilje ili seksualno zlostavljanje, a koje često ostaju bez adekvatne podrške, u siromaštvu i sa dugotrajnim posljedicama traumatskih iskustava. Prve stanovnice su ušle 2023. godine i od tada je u njoj svoje privremeno utočište, dok se ne oporave i ne nađu adekvatnije rješenje, našlo devet žena i osam djece, a u vrijeme kada nastaje ovaj tekst, početkom jeseni 2026. godine, u kući borave četiri žene i četvoro djece.

„Odgovornost“ za ovu kuću pripada Fondaciji Naš izvor koja je, kako sami za sebe kažu, „društvena stambena zajednica namijenjena ženama koje se nalaze u teškim životnim okolnostima i često nemaju dovoljnu podršku porodice ni društva i njihovoj djeci“. Zemljište na kojem je izgrađena donirala je Hazima Smajlović koja živi u Bazelu. Ona je članica Fondacije i začetnica ideje o osnivanju privremenog doma za ugrožene žene. Donirano zemljište naslijedila je od oca, a novac za kuću godinama je prikupljan kroz donacije. Na projektovanju kuće radili su arhitekti iz studija TEN, Inženjeri bez granica (Engineers Without Borders), a u razvoju samog projekta podrške ženama pomagali su iz Udruženja Viva Žene koje vodi jednu od sigurnih kuća u BiH i koja u kuću u Gradačcu ponekad smejsti neku od žena koja nema kud’, a mora napustiti sigurnu kuću.

„Kuća je socijalni projekat s ciljem poboljšanja kvaliteta života i uključivanja u društvo žena koje u njoj borave, a predviđena je i podrška educirane osobe koja stanovnicama pomaže kada je to potrebno. Ideja je da zajednica u idealnom slučaju okuplja pet žena koje zajedno organizuju svakodnevni život, dijele odgovornosti i zajednički rješavaju probleme“, kaže Subhija Smajlović iz Fondacije Naš izvor.

Oko kuće je obradivo zemljište na kojem stanovnice uzgajaju povrće koje prodaju da bi sebi obezbijedile sredstva za osnovne potrebe, ali se namjena može prilagođavati potrebama korisnica, a tu je i plastenik, kokošinjac… Iako je zamišljen kao samoodrživ, projekat se uglavnom finansira od donacija jer je praksa pokazala da nije moguće bez njih, kažu u Fondaciji.

„Cilj nije samo ponuditi krov nad glavom. Ideja je stvoriti mjesto u kojem žene mogu ponovo uspostaviti osjećaj sigurnosti, samostalnosti i dostojanstva. Stanovanje je organizovano kao zajednica u kojoj se žene međusobno podržavaju, učestvuju u donošenju odluka i, koliko god je moguće, zajedno brinu o svakodnevnom životu i okolnom zemljištu. Na taj način stambeni prostor postaje i prostor za novi početak u društvu u kojem još uvijek postoje snažni patrijarhalni obrasci i gdje mnoge od njih ostaju gotovo nevidljive“, priča Subhija.

Malo o samoj kući

Kuća površine 278 metara kvadratnih nije projektovana samo kao funkcionalni stambeni prostor, već kao arhitektonski izraz jednakosti i zajedništva. Na spratu se nalazi pet identičnih soba čime se postiže jednakost među stanovnicama, a u prizemlju je skoncentrisan prostor za dnevne aktivnosti što dodatno naglašava jednostavnost i pristupačnost svakodnevnog života. U Fondaciji kažu da je zamišljena kao svojevrsni „svjetionik“ u regiji, mjesto koje skreće pažnju na žene i djecu koji su često ostajali nevidljivi. Osmislili su je arhitekti iz Biroa TEN i Inženjera bez granica s kojima je Hazima uspostavila saradnju još 2015. godine.

„Kada su nas upoznali s inicijativom, naš arhitektonski biro je preuzeo dodatnu inicijativu i postao treći partner, bez ograničenog i uobičajenog mandata da samo završimo projektovanje“, kažu u ovom Birou.

Pojašnjavaju da je pet soba za pet žena izrađeno u pet boja koje predstavljaju boje bosanskog ćilima, boje prirode, boje koje su „dio Balkana i lokalne sredine jer je u njima radost“. Kažu da je boje birala umjetnica Širana Šahbazi koja je birala i materijale „kako bi fasada i enterijer dobili izgled tapiserije koja pod uticajem svjetlosti mijenja izgled“. Ona je sarađivala s lokalnim stolarima, autolakirerima, serviserima, tkaljama tepiha te drugim kvalifikovanim pojedincima i pojedinkama.

„Fasada se mijenja u toku dana, a opet ostaje ista. Vrata, a ima ih 20, tu su da bi rekla ‘dobrodošli, uđite, ovdje se dešava nešto veliko i slavi se zajedništvo.’ Kuća je namijenjena ženama koje trebaju smještaj, zajedništvo i suživot koji se zasniva na onome što imaju privatno i što je u sobama i onome što dijele“, pojašnjavaju arhitekti i napominju da „kuća nije privatna, niti može biti“, a da Fondacija radi na tome da proširi infrastrukturu i uslove za stanare.

Iz Fondacije Naš izvor pojašnjavaju da je kuća pažljivo uklopljena u okolni pejzaž.

„Izdužena prednja fasada okrenuta je prema jugu i koristi prirodne klimatske uslove. Tokom toplijih mjeseci zajednički dnevni prostor, zahvaljujući velikom natkrivenom dijelu i drveću oko kuće, prelazi u svojevrsnu verandu ili prostor za druženje, razgovor i zajednički život. Zimi, kada je sunce nisko, dnevna svjetlost prodire dublje u unutrašnjost objekta. Na taj način arhitektura povezuje privatnost i zajedništvo: svaka stanovnica ima svoj prostor, ali kuća istovremeno podstiče susret, razgovor i međusobnu podršku“, kaže Smajlović. Naglašava da kuća nosi jednostavnu, ali snažnu poruku da siguran dom može biti prvi korak prema sigurnijem, samostalnijem i dostojanstvenijem životu.

Foto: Maxime Delvaux i Adrien de Hemptinne

Socijalne mreže

6,325LjubiteljiSviđa mi se
402SljedbeniciPratite
294SljedbeniciPratite
1,690PretplatniciPretplatite se

Pretplatite se

Povezani članci

AEDES ALBOPICTUS: Opasni azijski tigrasti komarac

Piše: Husein Ohran Jedna od najozbiljnijih posljedica klimatskih promjena jeste...

NAŠE BLAGO: Bh. autohtone domaće životinje

Piše: Husein Ohran Bosna i Hercegovina je zemlja koja se...

“Eco-friendly” goveda

Piše: Husein Ohran Iako mnogima ovaj podatak nije poznat –...