U svijetu u kom je fizički izgled podložan uticaju različitih društvenih standarda i ideala ljepote, estetska hirurgija i različiti zahvati nalaze se na razgraničenju sloboda i očekivanja. Dok jedni tvrde da su ti zahvati svojevrstan način priklanjanja društvenim normama, drugi ih posmatraju kao jedan od alata autonomnog odlučivanja o svom izgledu. O ovome, ali i o razlozima i trendovima u plastičnoj hirurgiji u BiH i regionu, razgovarali smo s primarijusom doktorom Duškom Ivićem s klinike Iskra Medic iz Prijedora, specijalistom plastične, rekonstruktivne i estetske hirurgije.
OBJAVI.BA: Možete li nam reći nešto više o sebi?
DUŠKO IVIĆ: Završio sam specijalizaciju na Klinici za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju u Beogradu 1998. godine i od tada se bavim estetskom, plastičnom i rekonstruktivnom hirurgijom. Uglavnom je to estetska hirurgija i estetska kozmetologija, estetika se dijeli na taj način. Jedno su zahvati a drugo plasiranje supstanci poput filera i botoksa i tretmani u cilju, uslovno rečeno, poboljšanja izgleda.
OBJAVI.BA: Šta je ono najvažnije za nekoga ko želi da uradi neki estetski zahvat?
DUŠKO IVIĆ: Najbitniji je izbor iskusnog ljekara koji se bavi estetikom, koji će taj zahvat uraditi. To znači da je najvažnije zdravlje pacijenta, a onda izgled kojim će to rezultirati. Najbitnije je, dakle, izabrati kome idete da uradite tretman ili zahvat. Kada dođe do estetskih zahvata i filera onda morate ići kod estetskog hirurga. To je neka logika.
OBJAVI.BA: Da li je to svojevrstan izazov?
DUŠKO IVIĆ: Da, sada su estetski zahvati moderan biznis, svi ih rade. Ne rade još estetske operacije, to bi tek prouzrokovalo probleme. Zbog dobre zarade najezda je nadriljekara, posebno u nekim većim centrima. Kad kažem idete kod nekog kome vjerujete – idete kod hirurga koji će uraditi detaljan pregled, dati preporuke, neko ko će to uraditi profesionalno – kod nekoga ko ima licencu i iskustvo da radi s registrovanim preparatima u BiH.
OBJAVI.BA: Šta znači originalni preparat i licencirana osoba?
DUŠKO IVIĆ: Pacijenti moraju znati koji preparat se koristi. Da bi se jedan preparat mogao koristiti mora biti registrovan kao preparat za upotrebu medicinske svrhe u Bosni i Hercegovini: mora biti preparat koji nije štetan, a da ne bi bio štetan mora do ljekara doći pod određenim uslovima. Kada su u pitanju fileri i botoksi oni moraju biti u hladnom lancu od prvog momenta. Ako se on nosi iz, kako se često dešava, raznoraznih bližih i daljih zemalja, nabavi se jeftino, pa se preveze u autu do ordinacije, izgubi svojstvo, postaje rizičan za upotrebu – to nije više medicinsko sredstvo nego otrov. Ako uzmemo primjer filera – dogodit će se to da će on nestati nakon nekoliko dana u najboljem slučaju, inače će prouzrokovati probleme koji će prouzrokovati dugotrajno liječenje i trajne posljedice. Može doći do infekcija, nekroze, propadanja tkiva, sistemskih bolesti koje se ispolje nakon unosa sredstava. S druge strane, ljekari će vam nakon unosa bilo kakvog sredstva dati potvrdu o porijeklu proizvoda i cijeli proces je sigurniji. Sredstva za koja nije ispoštovana propisana procedura transporta su zaista opisana. Estetska i plastična hirurgija, kao i kozmetologija, su među najtežim poslovima i spadaju u tercijarnu medicinu, potrebno je puno znanja. Šest godina specijalizacije da bi mogli da počnete da radite estetske procedure u poređenju sa kursom od nekoliko dana ili par sati, možete li zamisliti kako to strašno izgleda. U BiH su problemi neregistrovani preparati i nedovoljna stručnost osoblja koje ih koriste i ovo je dupla opasnost za pacijente.
OBJAVI.BA: Od zahvata koje Vi radite, koje su najčešće? Koliko muškaraca a koliko žena dolazi?
DUŠKO IVIĆ: Muškarci najčešće dolaze da rješavaju urođene stvari poput korekcije ušiju, ginekomastije, zatim i na zahvate vezane za uklanjanje izraslina na polnim organima, promjene na koži, ali i na epilaciju – trajno uklanjanje dlaka. Dolaze i na filere i na botoks. No, omjer žena i muškaraca u ovoj vrsti medicine je 80% naprema 20%, rekao bih. Mezoterapija, microneedling, fileri, botoks, lipoliza – uglavnom dolaze žene.
OBJAVI.BA: Koliko biste rekli da je plastična hirurgija promijenila način na koji gledamo sebe, svijet, da li je ekspanzijom plastične hirurgije ljepota postala „nadohvat ruke“?
DUŠKO IVIĆ: Iskreno, ne mislim da je to baš tako. Ne bih rekao da je u pitanju ljepota. U 90% slučajeva u pitanju je unutrašnje zadovoljstvo i sigurnost. U najvećem broju slučajeva pacijenti dolaze zbog sebe, svog ličnog samopouzdanja i zadovoljstva.
OBJAVI.BA: Rekli ste mi prije ovoga da ste član Udruženja plastičnih hirurga BiH. Gdje smo mi u odnosu na svijet u kontekstu plastične hirurgije?
DUŠKO IVIĆ: Član sam Udruženja plastičnih hirurga BiH, predsjednik Nadzornog odbora ovog udruženja, ali i član različitih udruženja plastičnih hirurga BAFPRAS, UPRHBIH, ISAPS, ICOPLAST i ESPRAS. Mogu Vam reći, ako gledamo zemlje bivše Jugoslavije, tu se obično poredimo, prije nekoliko mjeseci Udruženje plastičnih hirurga BiH je organizovalo Internacionalni kongres plastičnih hirurga u Sarajevu, okupili smo hirurge iz Svijeta – Europe, Sjeverne i Južne Amerike, Azije, Rusije. Prema tome, ako smo dobili organizaciju jednog takvog kongresa koji nikad nije održan na ovim prostorima, možete znati na kom smo nivou. Što se tiče okruženja – tu smo, što se tiče posla – ne objavljujemo mnogo naučnih radova poput kolega iz Hrvatske i Srbije, ali posla imamo jako mnogo, počev od kozmetologije do hirurgije. Kotiramo jako dobro. No, mi i imamo problem nadriljekarstva i nestručnog rada, koji sputava napredak u opštem smislu.
OBJAVI.BA: Estetski zahvati su posebno popularni danas, negdje bismo mogli reći da su trend, a o njima se ne govori dovoljno od strane profesionalaca. Posebno je ovo slučaj među mladima, koji vide to svuda, ali ne znaju ništa o tome. Šta biste njima poručili?
DUŠKO IVIĆ: Mislim da svi moramo težiti ka tome da budemo zdravi. I uslovno rečeno ružan čovjek je lijep kad je zdrav (smijeh). Prvo dakle morate čuvati svoje zdravlje, morate se konsultovati sa licenciranim i iskusnim doktorima iz oblasti estetske hirurgije – možda i nemate problem is estetske perspektive, a s druge strane kolegama bih rekao da više komuniciraju s pacijentima. Izbjegavajte nadriljekare, neregistrovane ustanove koje imaju samo dobar marketing i brinite se o svojoj dugotrajnoj dobrobiti.
