Zamislite svijet koji neko biće može vidjeti tuđim očima. Zvuči poprilično nerealno, no dvojica istraživača sa Zuckerman instituta Univerziteta Columbia – Nathaniel Sawtell i Federico Pedraja – pronašli su dokaze o tome kako afrička slabije električna riba, poznatija kao riba slon, posjeduje nešto što nazivaju kolektivnim osjetilom.
Ove ribe pokazuju obrazac ponašanja koji ima naznake dijeljenja senzorne inteligencije a ribama pomaže da lociraju hranu, prijatelje, ali i neprijatelje.
U svom radu, objavljenom u naučnom časopisu Nature, doktori Sawtell i Pedraja kombinacijom istraživanja dokazuju kako riba slon, lat. Gnanothemus petersii, posjeduju kolektivno osjetilo gotovo brzine munje koje nije prije dokumentirano u biološkim istraživanjima. No samo istraživanje osjetila kod električnih riba već dugo traje i naučnici znaju kako one osjećaju promjene u električnim poljima i projektuju ih prema okolini, slično šišmišima i njihovim zvučnim signalima.
- petersii električna riba živi u afričkim riječnim staništima koja su tamna i mutna, što čini riblji vid ograničenim. Razmišljajući o tom izazovu kroz inženjersku prizmu, doktori Sawtell i Pedraja pretpostavljaju da su ove ribe razvile senzorne sposobnosti slične mrežnim radarskim i sonarnim sistemima u kojima više jedinica sarađuje u detekciji objekata efikasnije nego nepovezane jedinice.
“Razmišljajte o ovim vanjskim signalima kao o električnim slikama objekata koje obližnje električne ribe automatski proizvode i prenose na obližnje ribe brzinom svjetlosti”, rekao je dr. Pedraja. “Naš rad sugerira da bi tri ribe u grupi dobile tri različita ‘električna prikaza’ iste scene u gotovo isto vrijeme”, dodao je dr. Sawtell.
Istraživači su zatim krenuli u potragu za stvarnom neuralnom osnovom za takvu sposobnost kod G. petersii. Snimke u dijelu mozga koji je posvećen elektrosenzornom sistemu pokazale su da ribe reagiraju i na vlastita električna pražnjenja i na vanjske električne signale od, recimo, drugih električnih riba. Naučnicima je bilo posebno zanimljivo kako se obrasci moždane aktivnosti usko podudaraju s onim što su simulacijske studije sugerirale da bi mogli vidjeti u neuralnim snimkama.
Dalje analize ponašanja dokazuju da ribe zaista koriste kolektivno osjetilo. U akvarijumu su koristile linijske i formacije pod pravim uglom koje je računalni model pretpostavio kao pogodne za kolektivno osjetilo. Snimke svojevrsnog električnog dijaloga između riba također doprinose ovim tvrdnjama jer pokazuju vrlo precizno okretanje.
“Ove ribe imaju jedan od najvećih omjera mase mozga i tijela od svih životinja na planetu”, zaključio je dr. Sawtell, dodavši “možda su ovi veliki mozgovi potrebni za brzo i visoko sofisticirano društveno osjećanje i kolektivno ponašanje.”
