Dvadeset osam godina nakon rata, bosanskohercegovačko društvo nije institucionalno započelo proces suočavanja s prošlošću, ratni zločinci se otvoreno veličaju i slave, a nacionalne podjele institucionalno podstiču. Prakse historijskog revizionizma, veličanja ratnih zločinaca i javno okupljanje desničarskih i fašističkih organizacija i dalje je prisutno, uprkos brojnim presudama koje utvrđuju jasne činjenice o ratnim zločinima. Kako bi se ova negativna praksa zaustavila potrebne su sankcije za negiranje presuđenih ratnih zločina, genocida, kao i sankcije za veličanje osuđenih ratnih zločinaca. Politički izabrani lideri javno osporavaju utvrđene činjenice o događajima iz rata, bave se historijskim revizionizmom, uključujući poricanje ratnih zločina, genocida i veličanje ratnih zločinaca i time izazivaju sumnje u neovisnost i nepristranost međunarodnih sudova, i produbljuju podjele među građanima BiH.
Mehanizmi tranzicijske pravde u Bosni i Hercegovini sveli su se gotovo samo na krivično gonjenje počinilaca zločina počinjenih tokom rata. Ostali mehanizmi su zanemareni, kao što su utvrđivanje istine, sprovođenje institucionalnih reformi ili obezbjeđivanje reparacija, reforma obrazovnog sistema, memorijalizacija, mehanizmi za izgradnju mira i sigurnosti i garancije neponavljanja. Institucije Bosne i Hercegovine nikada nisu usvojili strategiju tranzicijske pravde. Mehanizmi tranzicione pravde bi trebali biti usmjereni ka žrtvama ratnih zločina, potaknuti povjerenje među građanima i u institucije ove zemlje, otvoriti konstruktivni dijalog o prošlosti, kao i unaprijediti demokratske procese koji su još uvijek daleko u Bosni i Hercegovini.
Forum Civilna mirovna služba (forumZFD) i organizacija TRIAL International, kao dvije organizacije koje su u Bosni i Hercegovini aktivne u oblasti tranzicijske pravde i suočavanja s prošlošću od 2019. godine intenzivno rade na istraživanju i podizanju svijesti o problemu negiranja genocida, holokausta, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina i veličanja ratnih zločinaca u BiH te potrebi donošenja propisa ali i drugih mjera koje bi obeshrabrile, odvratile i zabranile takve radnje. U cilju educiranja javnosti o štetnim posljedicama negiranja utvrđenih činjenica o ratnim zločinima koji su se dogodili u BiH, ove organizacije objavile su publikaciju Nazivanje ratnih zločina pravim imenom, kao i dva kraća informativna prikaza ovog problema.
Pored toga, napisale su ili podržale pisanje brojnih medijskih članaka i analiza te sarađivale s nekolicinom studenata i profesora koji se bave akademskim istraživanjima na ovu temu. S druge strane, u cilju podsticanja javne rasprave o ovoj temi, organizovale su diskusije fokusirane na predstavnike/ce organizacija civilnog društva, medija, akademske zajednice, udruženja žrtava ali i same građane i građanke BiH. S ciljem umrežavanja, ove dvije organizacije započele su saradnju iz ove oblasti u 2022. godini s udruženjem Mreža za izgradnju mira koje okuplja 220 organizacija civilnog društva i škola u BiH kako bi intenzivirale rad na problemima koji se odnose na negiranje genocida, ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca u lokalnim zajednicama širom Bosne i Hercegovine i podsticanje učešća građana u procesima suočavanja s prošlošću.
Iako je poricanje ratnih zločina i genocida i veličanje ratnih zločinaca u javnom prostoru smanjeno nakon što je u julu 2021. godine bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo zakonsku izmjenu, provedba promjene je još uvijek na čekanju, a do sada nije podignuta nijedna optužnica.
U saradnji sa pravnikom Dejanom Lučkom, forumZFD, TRIAL International i Udruženje Mreža za izgradnju mira, napravili su prikaz odabrane prakse Evropskog suda za ljudska prava, Evropske komisije za ljudska prava i Komiteta za ljudska prava Ujedinjenih nacija u vezi sa slučajevima iz četiri evropske zemlje. Dokument bi mogao biti od koristi pravosuđu u stvaranju domaće prakse u slučajevima negiranja, veličanja i odobravanja ratnih zločina.
U saradnji sa pravnom eksperticom Lejlom Gačanicom i pravnim ekspertom Dejanom Lučkom, forumZFD i Udruženje Mreža za izgradnju mira sačinili su Priručnik sa ciljem pojednostavljenja zakonske norme i kako bi građani lakše i kvalitetnije prijavili slučajeve negiranja zločina ili veličanja osuđenih ratnih zločinaca. Priručnik sadrži detaljna objašnjenja zakonskih rješenja, obrazloženje svih elemenata krivičnih djela i mogućnosti njihovog dokazivanja, temeljita objašnjenja na koji način podnijeti krivičnu prijavu, ali i pismeni prikaz jednog primjera krivične prijave.
S obzirom da je pomirenje kao peti prioritet prema Mišljenu Evropske komisije jedan od ključnih prioriteta Bosne i Hercegovine za ulazak u EU „treba poduzeti konkretne mjere sa svrhom promicanja okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevladale posljedice rata”, BiH će u narednom periodu morati ozbiljno poraditi na procesu suočavanja sa prošlošću i tranzicijske pravde na institucionalnom nivou, ukoliko ima namjeru da ispuni ovaj prioritet. Prema trenutnom stanju na terenu Bosna i Hercegovina je daleko od ispunjenja ovoga zahtjeva. Političko okruženje još uvijek ne doprinosi pomirenju i prevazilaženju događaja iz prošlosti niti se imaju usaglašeni okviri za buduća djelovanja.
S obzirom da su odredbe Krivičnog Zakona BiH u vezi sa članom 145a praktično primjenljive, krajnje je vrijeme da se započne proces implementacije istih i uspostavljanje sudske prakse, slijedeći praksu Evropskog suda za ljudska prava koja već postoji, kako bi negiranje ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca prestalo i kako bi se vratilo povjerenje u zakone i institucije BiH.
Jasne poruke vlastima u Bosni i Hercegovini dolaze od strane EU zvaničnika gdje se jasno naglašava da u Evropskoj uniji nema mjesta za države koje negiraju ratne zločine i da su revizionizam i poricanje zločina u suprotnosti s temeljnim evropskim vrijednostima.
