Snijeg je za neke prava gnjavaža, dok drugima predstavlja čaroliju – dok jedni gunđaju zbog neočišćenih ulica ili hladnoće, drugi uživaju u zimskim radostima ili u sjećanjima na dane djetinjstva i radosti koje su donosile pahulje. U svakom slučaju i jedni i drugi su svjesni kako ni problemi koje ove padavine donose, a ni zabava na snijegu neće trajati dugo.
Međutim, postoje i neke činjenice o snijegu kojih nismo svjesni i koje promiču našoj radoznalosti…
- Za nastanak snijega potrebne su čestice prašine ili polena
Prvi korak u formiranju snježne pahuljice jeste dodir jako hladne kapljice vode sa nekom česticom polena ili prašine u zraku. Tako nastaje ledeni kristal.
Nakon toga, vodena para se hvata za ovaj primarni ledeni kristal na njegovom putu prema tlu. Ovako se stvaraju novi kristali koji čine šest krakova snježne pahulje.
- Sve pahulje imaju šest krakova
Pahulju čine molekule vode koje imaju po jedan atom kisika i dva atoma vodika (H2O). Ove molekule imaju oblik slova „V“, tako da se njihovim slaganjem formira heksagonalni oblik.
Nove molekule vode koje se lijepe na pahulju tokom njenog formiranja samo se slažu na ovu heksagonalnu osnovu. Na ovaj način se šestougaoni oblik pahulje ne mijenja, nego ona samo dobija na veličini.
- Ne postoje dvije potpuno iste pahulje
Svaka pahulja ima svoj put od oblaka do tla, tako da na tom putu nailazi i na ponešto različite atmosferske prilike. Varijacije u slaganju molekula vode su bezbrojne, i one rezultiraju nevjerovatnim mogućnostima kreiranja oblika pahulja – od igličastog, zvjezdastog pa sve do prekrasnih dezena nalik na čipku.
- Snijeg može pasti i kad su temperature iznad nule
Moguće je da snijeg padne i kad je temperatura desetak Celzijevih stepena iznad nule, ali samo ukoliko se poklope odgovarajući vremenski uslovi. Ovo se može dogoditi onda kad je pojas toplog zraka u blizini tla jako tanak, tako da pahulje stignu kroz njega proći prije nego što se istope.
Ako snijeg padne pri temperaturama koje nisu iznad nule, ubrzo će doći do zahladnjenja, budući da dolazi do isparavanja i topljenja – a oba ova procesa dovode do hlađenja.
- Za snijeg nikad nije previše hladno
Iako tehnički snijeg može pasti i na +10, sve iznad toga je jednostavno previše toplo da bi snijeg mogao opstati na tlu. Međutim, u prirodi ne postoji donja granica temperature na kojoj je nemoguće da snijeg padne – bilo to -4 ili -44, pahuljama je prilično svejedno.
- Snijeg nije bijel
Kad pada iz oblaka ili se gomila na tlu, snijeg možda izgleda bijel ali je ustvari proziran. Ovu prozirnost duguje činjenici da je sačinjen od sićušnih ledenih kristala koji također propuštaju svjetlost.
Dok svjetlost prolazi kroz ovakve kristale, oni je lome i rasprše kroz vidljivi spektar te tako nastaje bijelo svjetlo, na isti način zbog kojeg nam se i šećer i so čine bijelima iako je i ovdje riječ o prozirnim kristalima.
- Let pahulje traje oko sat vremena
Iako to zavisi od veličine i mase samih pahulja, kao i od atmosferskih prilika u okruženju, brzina kojom one padaju prema zemlji iznosi od 1 do 7 km/h. Najveće i najteže pahuljice mogu padati brzinom i do 15 km/h, ali prosječna pahulja ima brzinu od oko 2,5 km/h, te joj treba oko jednog sata da dodirne zemlju.
