Kakva god da je Bosna i Hercegovina država – ona je ipak država. Put do pravde i poštovanja zakona u njoj često nije lak ali da njime vrijedi gaziti najbolje pokazuju udruženja za zaštitu okoliša.

Ove organizacije civilnog društva su u posljednje vrijeme zabilježile čitav niz uspjeha u sudskim postupcima protiv lica, kompanija i institucija koje su pokušale mimo zakona koristiti prirodna dobra ove zemlje, dajući primat privatnim interesima u odnosu na interese onih koji u njoj žive i koji će u njoj živjeti.

Naš portal je tako nedavno pisao o uspjehu tužbe Aarhus centra u BiH koji je pomogao mještanima sela Glamoč kod Goražda da spriječi nezakonitu prenamjenu zemljišta u državnom vlasništvu. Kantonalni sud u Goraždu je nakon tužbe koju je pripremio pravni tim Aarhus centra presudio u korist građana i poslao poruku da pravna država ipak postoji.

Prisjetimo se i ranijih uspjeha žena iz sela Kruščica koje su spriječili nezakonitu izgradnju male hidroelektrane na rijeci Kruščici, ili slučaja kada su to isto uspjele aktivistice Sunčica Kovačević i Sara Tuševljak na Kasindolskoj rijeci. Sve su ovo primjeri borbe civilnog društva za zaštitu interesa građana u kojoj aktivisti sprečavaju vlasti ove države da rade na njenom uništavanju!

Najnoviji uspjeh u toj borbi je poništavanje vodne dozvole za hidroelektranu Ulog na Neretvi. Naime, Fondacija Atelje za društvene promjene (ACT) je juče (24. mart 2025.) zaprimila potvrdu da je drugostepeni organ u postupku uvažio žalbu ove organizacije i poništio vodnu dozvolu za kontroverznu hidroelektranu Ulog kod Kalinovika. Ova pravna pobjeda predstavlja tračak nade za očuvanja ekosistema gornjeg toka rijeke Neretve, iako je HE Ulog de facto završena i čak u međuvremenu dobila dozvolu za rad.

Međutim, iz Fondacije ACT kažu kako ništa nije gotovo, kako se igra nadoknada izgubljenog vremena nakon koje bi mogli uslijediti i produžeci. Rezultat je to uspjeha žalbe entitetskom Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kojom su tražili poništenje vodne dozvole za HE Ulog i vraćanje predmeta prvostepenom organu na ponovno odlučivanje.

„U najkraćim crtama, naša žalba temeljila se na činjenici da JU Vode Srpske nije omogućila učešće javnosti u ovom postupku na adekvatan, zakonom i podzakonskim aktima propisan način, što smo detaljno obrazložili u tekstu žalbe“, objašnjavaju iz Fondacije ACT.

Kako resorno ministarstvo nije u zakonom predviđenom roku odgovorilo na njihovu žalbu, obratili su se Upravnoj inspekciji pri Ministarstvu uprave i lokalne samouprave koja je izvršila vanredni inspekcijski nadzor i utvrdila kršenje odredbi Zakona o opštem upravnom postupku. Nakon ovoga je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede donijelo spomenuto rješenje o poništenju vodne dozvole odobrene u septembru 2024. godine.

„Iako je HE Ulog praktično završena, čak u međuvremenu dobila i dozvolu za rad, aktivno ćemo se uključiti u ponovljeni postupak, jer Neretvu, Božansku rijeku, kako su je nazivali Kelti, nismo i nećemo pustiti niz vodu“, odlučni su aktivisti.

Vrijedi podsjetiti kako hidroelektranu Ulog u stručnim krugovima mnogi opisuju kao ekološku bombu, što zbog utjecaja na vodostaj Neretve, što zbog činjenice da se gradi na seizmički aktivnom području zbog čega bi potencijalni zemljotres doveo do nesagledivih posljedica. Cijeli proces izgradnje ove hidroelektrane obilježili su incidenti i nezakonitosti, a mediji su prošle godine izvijestili kako je njena akumulacija pokazala slabosti već prilikom probnog punjenja.