U tekstu Zapadni Balkan: buduća rudarska kolonija Evrope? koji je nedavno objavljen na internetskoj stranici Osservatorio Balcani e Caucaso Transeuropa (OBCT), autori Sanja Mlađenović Stević i Aleksandar Samardjiev su se bavili rudarskim projektima zapadnih kompanija u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. Dešavanja oko rudnika i potencijalnih rudnika u Bosni i Hercegovini i Srbiji su našoj javnosti relativno poznata, ali po istom ili sličnom obrascu se provode aktivnosti na otvaranju rudnika bakra u Sjevernoj Makedoniji uz jednak otpor lokalnog stanovništva i sličnu ulogu vlasti. U nastavku donosimo dio teksta “Zapadni Balkan: buduća rudarska kolonija Evrope” posvećen rudniku Ilovica-Štuka u Sjevernoj Makedoniji.
PIŠU: Sanja Mlađenović Stević i Aleksandar Samardjiev
U Sjevernoj Makedoniji, za sada, nema najavljenih litijumskih projekata, ali se širom zemlje istražuju nalazišta bakra i srebra. Bakar također spada među kritične i strateške mineralne sirovine, ključne za tranziciju ka zelenoj i digitalnoj ekonomiji, odnosno za prelaz sa ekonomije čiji su osnov fosilna goriva na poželjne ekonomije, utemeljene na mineralima.
Građani jugoistočnog dijela ove zemlje skoro deset godina bore se da spriječe otvaranje rudnika bakra i zlata na području sela Ilovica i Štuka. Upozoravaju na moguće uništavanje najplodnijeg terena u zemlji, gdje se proizvodi najveća količina povrća. Proteklih godina revolt građana bio je toliki da je kao rezultat formirano nekoliko ekoloških udruženja, kao što su Zdrava Kotlina iz Strumice, Eko dolina iz Novog Sela i građanska inicijativa ”Spasimo strumičku kotlinu – zaustavimo rudnik smrti“ iz Strumice.
U više navrata održani su javni protesti i organizovane blokade puteva, s jasnom porukom: Ne želimo rudnike!
Američko-bugarska kompanija Phelps Dodge Vardar od 2004. do 2012. godine ispitivala je lokaciju udaljenu jedan kilometar od strumičkih sela Ilovica i Štuka. Potom je rudarenje predato većoj britansko-kanadskoj korporaciji Euromax Resources sa sjedištem u Londonu, uz najavu da će u naredne tri decenije stotine miliona dolara biti uloženo u Ilovicu za eksploataciju zlata i bakra.
U posljednje dvije decenije, korporacije su prošle kroz više sudskih procesa. Konačno, Euromax Resourcesu dozvoljeno je spajanje dviju koncesija za bakar i zlato za dvije lokacije, ali Vlada je koncesiju oduzela, pa su se stranci obratili Upravnom sudu. U martu 2024. godine Euromax Resources izgubio je na Upravnom sudu, odnosno nije dobio radnu dozvolu, pa o slučaju sada odlučuje Viši upravni sud.
“Donesena je presuda da Vlada, prema Zakonu o mineralnim sirovinama, nije dužna spajati koncesije, što je kompanija tražila. Euromax Resources je uložio žalbu Višem upravnom sudu i čeka se presuda, da vidimo kako će biti riješeno. Ovo se dešavalo i ranije, sudovi igraju ping-pong sa ovim slučajem”, kaže Gjorgi Tanušev iz NVO Zdrava Kotlina.
Korumpirana inspekcija
Iz svih pomenutih nevladinih organizacija poručuju da građani ne bi trebalo da se plaše borbe protiv korporacija i podjela u Vladi i sudovima. Brojni građani više puta su svoj revolt iskazivali na javnim protestima, učestvovali su u blokadama bez obzira na vremenske i druge prilike. Prema njihovim riječima, ljudi su spremni da brane svoje domove i poljoprivredna imanja, jer mnogi od toga žive. Nervozu im stvara stalna neizvjesnost koja se, po njima, nameće prvenstveno zbog političkih igara u pravosuđu. Za njih nema sumnje da bi zbog visokog stepena korupcije i siromaštva sredina u kojoj žive mogla postati mjesto loše rudarske prakse.
“Apsolutno, nema sumnje, do sada je bilo tako. Da vidimo kako će biti dalje. Imamo primjer da su dvije državne institucije imale dva potpuno različita izvještaja inspekcijskog nadzora. Jedna inspekcija je evidentirala da je kompanija izgradila, a druga da nije izgradila adekvatnu infrastrukturu za zaštitu životne sredine. Pošto znamo da infrastruktura nije izgrađena, jasno nam je koji je inspektorat donio svoju odluku zato što je korumpiran”, kaže Tanušev.
Naši sagovornici dijele mišljenje da u Makedoniji postoji tendencija traženja načina da se bakar, pa čak i zlato, istražuju na novim lokacijama. U Makedoniji nema nalazišta litijuma, ali zato ima drugih kritičnih sirovina potrebnih za energetsku tranziciju Evropske unije. Postoje najave da će istraživati potencijalna ležišta bakra i zlata u Plavici, udaljenoj nešto više od 100 kilometara od Ilovice-Štuke. Tamo je situacija slična. U Plavici je opasnost od ugrožavanja životne sredine ogromna, s obzirom da se nalazi na samim izvorima pitke vode koju koristi lokalno stanovništvo.
Stav opozicije vs. stav buduće Vlade
Od stranke VMRO DPMNE, koja je u maju osvojila vlast, nevladine organizacije sa jugoistoka dobile su uvjeravanja da će se zakonska regulativa poštovati i da neće biti dozvoljeno otvaranje rudnika Ilovica-Štuka. Aktivisti kažu da je nova vlast poručila Plavici da će se, u slučaju otvaranja novog rudnika, lokalno stanovništvo suočiti sa uništenjem prirode.
Stranka VMRO DPMNE osvojila je vlast na izborima 8. maja, a krajem juna formirala je Vladu. Do sada je VMRO DPMNE kao opozicija izjavljivala da neće dozvoliti otvaranje novog rudnika u Ilovici-Štuki.
U međuvremenu, poslanici VMRO DPMNE, uz podršku drugih stranaka, uspjeli su donijeti Zakon o promjeni državne uprave, koji predviđa formiranje Ministarstva energetike, rudarstva i mineralnih sirovina umjesto postojećeg sektora za rudarstvo u okviru Ministarstva privrede. Reorganizacija vladinih ministarstava radi se kako bi se u narednom periodu posvetila veća pažnja ovom pitanju, pojašnjavaju iz VMRO DPMNE.
Čekajući prve izjave nove vlasti, provjerili smo šta u predizbornom programu pobjedničke stranke ima na temu rudarstva. Navodi se da će se zalagati za otvaranje novih rudnika za eksploataciju metalnih mineralnih sirovina ne u Ilovici Štuki, već na drugim mjestima, uključujući Plavicu.
”U narednom periodu uložićemo napore da se otvori Rudnik mangana na lokalitetu Stogovo, odgovarajućom metodom odabere koncesionar za eksploataciju željezne rude sa nalazišta Tajmište – Kičevo, te Rudnik bakra, zlata i srebra na lokalitetu Stogovo”. Spomenuta Plavica i “Crn Vrv” u opštinama Kratovo i Probištip, kao i postupak izbora koncesionara za region Lipkovo-Lojane, navedeni su u programu partije VMRO DPMNE pod nazivom “Platforma 1198”.
Posljedice geoloških istraživanja: presušeni izvori, uginuli konji…
Građani Ilovice-Štuke suočili su se s posljedicama geoloških istraživanja. Zagađeni su im izvori vode i plodno zemljište, sasječene hiljade hektara visokovrijedne šume. Prva istraživanja i sondiranja na terenu započeta su 2004. godine.
”Ispitivanja i bušenja provođena su godinama, mislim da ima preko 400 bušotina. Od 2015. godine, kada su obavljena ta ispitivanja, izvori vode su s vremena na vrijeme presušivali. Podzemne vode su reagovale na ono što se dešavalo u planini. Bilo je i slučajeva stočne kuge, uginulih konja u Ilovici, koji su pili vodu sa prirodnih izvora i iz bunara, a bilo je i slučajeva da je sva riba u vještačkom jezeru uginula“, kaže aktivista Gjorgi Tanušev.
Investitori putem medija prijete arbitražom
U emisiji Triling na makedonskoj TV24 26. aprila 2024. objavljen je televizijski intervju sa Timothyjem Morgan-Wynnom, izvršnim direktorom kanadske korporacije Euromax Resources, koji je došao na vrhuncu predizborne kampanje u Makedoniji. Upitan je da li svojim prisustvom u Makedoniji želi izvršiti pritisak na kandidate zbog svog nezadovoljstva statusom projekta. Odgovorio je da se to dogodilo slučajno.
Dodao je da je projekat otvaranja rudnika bakra i zlata na jugu Makedonije razvijan od 2004. godine, ali da su tek sada odlučili da spor predaju međunarodnoj arbitraži, jer su izgubili mnogo vremena i novca.
“Naše strpljenje je isteklo. Dakle, sada ćemo nastaviti sa arbitražom. Ali kao što sam rekao, zapravo je ključan sljedeći korak vlade i državnih institucija. Lopta je zapravo u njihovom polju. Sve ovo se može riješiti. I apsolutno bismo voljeli da se riješi. Ali nakon toliko pokušaja da se oslonimo na strukture i sistem u zemlji koji su, nažalost, dugoročno propali, morat ćemo dati prioritet arbitražnom putu“, rekao je Timothy Morgan-Wynne.
Dugogodišnje prijetnje arbitražom, tvrdi Gjorgi Tanušev, dokaz su da je korporacija zapravo u krivu. Prema njegovim riječima, ona ne može dobiti ni arbitražu zbog neadekvatne dokumentacije koju posjeduje, kršenja zakona u vezi s dobijanjem radne dozvole, koncesije, istraživanja, zaštite životne sredine itd.
“Ako hoće arbitražu, vidjet će se ko je kasnio, ko nije imao dokumenta, zašto nisu imali te dokumente, ko daje dokumente zadnji dan, kada je rok. Ako se zakon poštuje, poštuje se u svakom smislu, ne mogu izmišljati zakone kako im odgovara. Oni već dvije godine tvrde da će izložiti državu arbitraži, ali to ne čine jer nisu u pravu. U protivnom, davno bi to uradili”, kaže Tanušev.
Prema njegovim riječima, arbitraža je opasnost samo ako se pronađu ljudi koji su podložni korupciji, koji će pristati da daju novac iz državnog budžeta.
“Njihova igra je prijetnja da će arbitražom država morati da plati milijardu eura, kako bi onda mogli reći: hajde da ne idemo na arbitražu, nego da se nagodimo. Oni će se dogovoriti na oko 600 miliona eura, na primjer, ne nužno milijardu. I tako će svi legalno da kradu od nas, građana, taj novac će biti dat iz budžeta. To je arbitraža“, smatra Tanušev.
U ovom slučaju nema tužbi za klevetu, iako su predstavnici nevladinih organizacija dobijali prijetnje tužbama. Upozoreni su da se povuku sa svojih položaja, ali nisu. Trideset ekoloških organizacija 2019. godine stalo je u odbranu strumičkih aktivista koji su dobili opomenu pred tužbu zbog stava koji su na društvenim mrežama iznijeli protiv kompanije Euromax Resources, koncesionara projekta Rudnika bakra “Ilovica-Štuka”.
”Često je bilo zastrašivanja i napada na ekološke aktiviste širom zemlje. Ovakav tretman predstavnika ekološkog civilnog društva protivan je odredbama ekološke demokratije i Aarhuskoj konvenciji. Bilo bi interesantno vidjeti te tužbe. Ali oni bježe od debate, znaju koliko mi znamo i to im je problem. Sami dokumenti su im problem“, kaže Tanušev.
Godine 2018. tadašnja Vlada je raskinula ugovor o izgradnji rudnika Kazandol, planiranog na području susjednih opština Bogdanci, Valandovo i Dojran. Upravni sud također je potvrdio ispravnost odluke Vlade o raskidu ugovora jer je utvrđeno da investitor i koncesionar, korporacijа Euromax Resources, nisu ispunili obaveze u vezi sa izgradnjom pogona za eksploataciju katodnog bakra kapaciteta prerade najmanje 50 odsto eksploatisanog u datom periodu od dvije godine. Za ove lokacije organizovan je referendum na kojem su se građani izjasnili protiv izgradnje rudnika bakra i zlata.
