U Galeriji Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu danas se otvara izložba „Grafički listovi iz arhive Odsjeka grafika Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu – Prvih deset generacija (1972-1982)“. Riječ je o studentskim radovima akademskih grafičara koji su znanje i vještine usvajali u prvoj deceniji postojanja Odsjeka za grafiku sarajevske Akademije, od veličina ovog vida likovne umjetnosti kao što su bili Borislav Aleksić, Mersad Berber i Dževad Hozo i drugi.
Akademski grafičar Admir Mujkić ističe kako je osnivanje Akademije likovnih umjetnosti i njenog Odsjeka za grafiku bilo jedan od ključnih trenutaka za kulturnu emancipaciju bosanskohercegovačkog kulturnog prostora. Akademija je, napominje, osnovana iako su postojali otpori političke prirode.
„Tadašnji centri kulture kako sa istoka tako i sa zapada su bosanski prostor smatrali svježe dekolonoziranom pustošijom gdje otomanska, a poslije nje ni austrougarska okupacija nije bila u stanju učiniti primjetnu društvenu emancipaciju. Sticajem sretnih okolnosti tu situaciju su vremenom bosanskohercegovački umjetnici iz svih oblasti kulture okrenuli u korist svoje zemlje“, ističe Mujkić.
U Bosni i Hercegovini grafika – naravno – nije nastala sa Akademijom, jer se od početka 20. stoljeća ona primjenjivala ali najviše u funkciji izdavaštva. Autorska grafika se javljala vrlo stidljivo, uglavnom kao sekundarna pratilja slikarstva u djelima Tomislava Krizmana, Adele Behr Vukić, Rajke Merćep, Petra Šaina, Karla Mijića, Branka Šotre, Ismeta Mujezinovića, Voje Dimitrijevića, Memnune Vile Bogdanić te litografija Romana Petrovića. Vrlo rijetki izleti u primarnu autorsku sferu postaju vidljivi kasnijom izvanrednom pojavom Halila Tikveše, Virgilija Nevjestića, Radovana Kragulja i Emira Dragulja a punu valorizaciju doživljavaju osnivanjem Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu a u njenom sklopu i Odsjeka za grafiku 1972. godine.
Mujkić ističe kako je trajni pečat sarajevskoj grafici dao povratak Dževada Hoze i Mersada Berbera sa ljubljanske akademije i njihov spoj sa Borom Aleksićem: „Hozo i Berber su iz Ljubljane donijeli likovno-obrazovni proces koji njeguje purizam sa zapadnjačkom disciplinom, dok je beogradski učenik Aleksić unio ekspresivniji, tipično pobunjenički i nihilistički šarm. Amalgam ova dva naizgled suprotstavljena svijeta je proizveo kvalitet koji je vremenom postao Sarajevska grafička škola kojoj su u to vrijeme pristupili kandidati iz cijele bivše države mada ih je, logično, najviše bilo iz Bosne i Hercegovine. “
Već prve generacije studenata grafike na ALU u Sarajevu dale su brojne istaknute likovne pedagoge koji su njegovali sjeme sarajevske grafičke škole tamo gdje je izniklo, ali ga i presađivali u druge sredine. Tako je već prva generacija sarajevskih akademskih grafičara dala i prvog asistenta na Odsjeku, a bio je to Petar Waldegg. Uz njega, rane generacije su dale i još neke značajne profesore na ovoj Akademiji kao što su Zoja Finci, Marina Finci, Mirsad Konstantinović ili Avdo Žiga.
„Sarajevo je tad privuklo brojne studente grafike iz drugih krajeva bivše Jugoslavije koji su kasnije postali istaknuti grafičari i predavali grafiku na akademijama u drugim republikama, odnosno današnjim državama. U prvoj deceniji su u Sarajevu diplomirale profesorice ljubljanske akademije Ljerka Kovač i Zora Stančič, Ranka Lučić koja je kasnije bila profesorica na akademiji u Beogradu, zatim Igor Dragičević, jedan od prvih profesora akademije u Splitu gdje i danas predaje Slobodan Tomić koji je kod nas diplomirao 1984., a treba istaknuti i Anku Burić koja je bila među osnivačima akademije na Cetinju“, govori o svojim istaknutim prethodnicima Mujkić, koji je i sam diplomirao na ovom odsjeku upravo u klasi profesora Dževada Hoze.
Za izložbu su odabrani završni radovi u kojima se već tada vidi zrelost studenata grafike ALU u Sarajevu. Riječ je o grafičkim radovima koji se ne potčinjavaju slikarstvu nego suvereno i samostalno nude svoju, na ovim prostorima sasvim novu likovnost, te nude likovna rješenja iza kojih se osjeti vrlo sistematičan studij.
„Sa iskrenom sjetom zavidim kolegama grafičarima koji su studirali u tom ranom, u svakom smislu rasterećenom dobu“, kaže Mujkić i pojašnjava kako je riječ o djelima u skladu sa likovnim vokabularom tog vremena gdje se osjeti zalazak Pop Arta i Cmog talasa. Grafičari čija će djela biti izložena na ovoj izložbi imali su slobodu i nisu robovali socrealizmu. Zbog te slobode i intenzivnog rada Odsjeka za grafiku uslijediće zlatno doba bh. grafike.
„Ovome u prilog govore činjenice da se tadašnja, uslovno rečeno, mlada bosanskohercegovačka grafika suvereno predstavlja na svim važnim grafičkim bijenalima i trijenalima od Krakova, Pariza, Tokija pa do Sao Paula. Tokom tog stabilnog doba grafika kao umjetnost doživljava i svojevrsnu ekspanziju, pojavljuju se prvi kolekcionari a novonastala srednja klasa ima potrebu i mogućnost da si priušti listove kojima će opremiti svoje domove.“
Ovaj kontinuitet razvoja naše grafike, srećom, nije prekinut ni u ratu kada nije bilo moguće održati nastavu u punom i normalnom kapacitetu. Iako je za pretpostaviti da će ovaj period biti izgubljen u nastavnom i likovnom smislu, dogodilo se upravo suprotno – kroz granatiranje, snajpersku vatru i siromaštvo, studenti su često dolazili sa prve linije odbrane da pohađaju studije.
„Ova potreba je bila potpuno razumljiva, vjerovatno neophodna da bi se očuvalo ljudskost, zdrav razum civilizacije usred ludila. Domišljatost i tvrdoglavost, zahvaljujući najviše profesoru Salimu Obraliću u tom mračnom vremenu, dovode do punog prkosnog i vrlo iskrenog otpora zlu. I u tom po život opasnom periodu, odjel je trajao, radio i doprinosio. Ratne grafičke karte Sarajevo 92-95 u četiri zasebne karte osmišljene i štampane upravo na katedri, osvijetlile su lice Bosne i Hercegovine od Pariza do New Yorka“, ističe Mujkić.
Danas, pedeset i dvije godine nakon osnivanja, Odsjek za grafiku radi u punom kapacitetu koji prkosi tranzicijskim i post-tranzicijskim krizama. Arhiva Odsjeka za grafiku se i dalje puni stvarajući kvalitet za budućnost u kojoj ćemo gledati radove nekih novih generacija koje će održavati i odražavati naslijeđe sarajevske grafičke škole.
Izložba radova 49 autora iz ranih generacija Odsjeka za grafiku Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu otvara se u Galeriji ALU danas u 13:00 h, a možete je posjetiti do 28. aprila.
