Nakon dvodnevnih masovnih demonstracija uzrokovanih kontroverznim prijedlogom zakona o “stranim agentima”, vladajuća stranka u Gruziji “Gruzijski san” saopštila je da isti bezuslovno povlači jer je prijedlog izazvao „sukobe” u društvu.
Podsjećamo, prijedlog zakona, po kojem bi se nevladine organizacije i nezavisni mediji trebali izjasniti kao strani agenti ako dobijaju više od 20% novčanih sredstava iz inostranstva, našao se na meti kritika gruzijske i međunarodne javnosti. Gruzijski parlament načelno je prihvatio prijedlog zakona u utorak, što je motivisalo desetine hiljada ljudi da izađu na ulice glavnog grada Tbilisija smatrajući takav potez velikim korakom unazad, kojim se krše osnovna prava i težnje naroda Gruzije, istovremeno opstruira proevropski pravac u kojem društvo želi da se kreće.
Pomenuti prijedlog zakona inspirisan je ruskim pravnim aktima i verzijom istoimenog ruskog zakona iz 2012. koji bi zemlju odveo u autoritarni sistem vladavine. Njegovim usvajanjem Gruzija bi se priključila nedemokratskim postsovjetskim državama poput Bjelorusije, Tadžikistana i Azerbejdžana koji su kopirali ruski zakon o ograničavanju aktivnosti nevladinih organizacija. Izraz „agent” u Rusiji i Gruziji vezuje se za špijune i izdajnike, a u historiji se negativno koristio za djelovanje civilnog društva. Njime se ukazivalo na rad za interese stranih sila, a ne za dobrobit sopstvene države.
Ovaj primjer je itekako relevantan za našu zemlju, u kontekstu straha koje je izazvala vijest o nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Republike Srpske, kojim se uvode krivična djela uvrede i klevete, sa predviđenim novčanim kaznama za navedena djela u rasponu od 5 do 100 hiljada KM, kao i najave novog zakona o djelovanju nevladinih organizacija i sličnih udruženja u Republici Srpskoj, koji će vjerovatno nalikovati upravo gruzijskom zakonu koji je povučen pod pritiskom javnosti.
Potpuno je jasno da se radi o mehanizmu pritiska i procesu pokrenutom sa namjerom suzbijanja slobode govora i mišljenja, te nezavisnog novinarstva i medija u Bosni i Hercegovini. Stoga, na primjeru Gruzije, jasna je potreba pružanja otpora svima, posebno etnonacionalističkim partijama i ideologijama, kojima ne odgovaraju sloboda govora, medijski pluralizam, vrijednosti na kojima počiva demokratija. Njihov interes je totalitarna, apsolutistička, vladavina koja ne poznaje temeljna ljudska prava.