Oko 25.000 domaćinstava, 20.000 u Republici Srpskoj i 5.000 u Federaciji BiH, u narednom periodu će dobiti solarne panele na svojim krovovima – Elektroprivreda RS i Elektroprivreda BiH su od Svjetske banke uzele kredite za taj posao, a organizacije civilnog društva u ovom procesu imaju zadatak da prate transparentnost i nadziru moguću korupciju, ali i zagovaraju zelenu tranziciju.
„Do sada je bilo mnogo korupcije i pogodovanja investitorima i stoga je civilno društvo u ovom procesu nezamjenjivo. Think Tank ReSet, recimo, sve vrijeme razbija mitove o sudbini zelene tranzicije i stvara atmosferu i uslove da se krene s proizvodnjom na mjestu potrošnje jer je to najisplativije“, kaže Damir Miljević, član Upravnog odbora ReSet-a koji već dvije godine zagovara zelenu tranziciju, okuplja eksperte i nudi rješenja.
Pojašnjenja radi, generalni direktor Elektroprivrede RS Luka Petrović je za Capital.ba potvrdio da je Svjetska banka odobrila kredit od sto miliona eura za finansiranje 20.000 domaćinstava sa solarnim elektranama na krovu i da je već prijavljeno 4.500 domaćinstava.
„Tih sto miliona se daje sa sedam godina grejs perioda i 25 godina otplate, što je potpuno povoljan kreditni aranžman“, rekao je Petrović. Pojasnio je da je EP RS Svjetskoj banci prezentovala projekat kupac-proizvođač (prosumer) i da je ta finansijska institucija na osnovu prezentacije napravila svoju studiju izvodljivosti i ocjenu potencijala, a da će EP RS do sredine godine napraviti tehničku proceduru kako provesti proces.
„Ima pojedinaca koji nemaju uslove, zbog čega je potrebno da prođe naša tehnička ekipa. To ćemo nakon odobrenja kreditnog aranžmana od Svjetske banke, koji bi trebao biti u maju, a realizacija je moguća početkom naredne godine“, precizirao je Petrović za Capital.
S druge strane, EP BiH je objavila Listu provjera za Plan upravljanja okolišem i društvenim zaštitama prema kojem će s 10 miliona eura finansirati ugradnju solarnih panela na krovove oko 2.200 domaćinstava na svom distributivnom području. Radove će izvoditi njihovo Zavisno društvo ELDIS TEHNIKA osnovano 2002. godine, a javne nabavke EP BiH.
Prema ovom Planu domaćinstva koja dobiju solarne panele investiciju će vraćati putem mjesečnih uplata koje neće biti veće od njihovog ranijeg troška na godišnjem nivou, a za ranjiva i domaćinstva s nižim prihodima troškove bi avansno mogle pokriti lokalne vladine institucije. U EP BiH procjenjuju da će “nakon otplate ugradnje solarnih panela domaćinstva imati značajno smanjenje troškova električne energije”, te da će EP BiH nastaviti ulagati u ugradnju solarnih panela na krovove domaćinstava.
Miljević kaže da u Crnoj Gori ovakav model zelene tranzicije domaćinstava provode već četiri godine, da su osnovali preduzeće sa 400 zaposlenih koji rade na terenu i da je već između 7.000 i 8.000 krovova završeno, ali da tamo distributivna mreža ne prati proces.
„Važno je da su naše elektroprivrede krenule s tim procesom i to sada treba pratiti. Logika je vrlo jednostavna – oko 50 posto električne energije odlazi na domaćinstva i ako to riješite napravili ste dekarbonizaciju. Solar na krovu i na zemlji je u Evropi uobičajena stvar, ali elektroprivrede u BiH su pod uticajem politike, a politika pod uticajem tajkuna i zadnjih 10–15 godina se radilo u interesu investitora u obnovljive izvore koji su ostvarivali velike profite, a taj koncept se sada elektroprivredama obija o glavu“, kaže Miljević. Smatra da bi nosioci zelene tranzicije u budućnosti trebale biti lokalne zajednice koje mogu djelovati bez pozivanja na više nivoe vlasti. Kao primjer navodi Kanton Sarajevo koji bi godišnje mogao izdvojiti jedan posto budžeta za zelenu tranziciju i za početak postaviti solare na javne objekte.
Da je “energetsko siromaštvo jedan od najozbiljnijih socijalnih izazova u Bosni i Hercegovini, a da građanska energija nudi konkretan, pravedan i dugoročno održiv odgovor na ovaj problem jer omogućava direktno smanjenje troškova energije za najugroženija domaćinstva, zadržava ekonomsku vrijednost proizvedene energije u lokalnim zajednicama, jača energetsku pismenost i aktivno uključuje građane u upravljanje energetskim resursima, dok istovremeno doprinosi smanjenju zagađenja zraka i zdravstvenih rizika koji disproporcionalno pogađaju energetski siromašne skupine, ali bez jasnog regulatornog okvira, institucionalne podrške i ciljane integracije energetski siromašnih domaćinstava potencijal građanske energije u Bosni i Hercegovini neće biti u potpunosti ostvaren” je jedan od zaključaka četvrte regionalne konferencije posvećene građanskoj energiji kojsu krajem 2025. godine organizovali RESET Centra za održivu energetsku tranziciju, te fondacija Heinrich-Böll-Stiftung Sarajevo i Heinrich-Böll-Stiftung Belgrade, a koja je okupila više od 70 predstavnika lokalnih zajednica, ministarstava, ekspertske zajednice, nevladinih organizacija, regulatornih agencija, operatora, elektroprivrednih preduzeća i međunarodnih organizacija konstatovano je slijedeće. .
