NEOBIČNA UMJETNOST: Skulpture od šibica Tomislava Horvata

    Iako danas padaju u zaborav usljed široke primjene upaljača i elektronskih cigareta, šibice su nekad bile dragocjen izum i jedini način da vartu zapalite na brz i siguran način. Prve upotrebljive šibice nastale su u Engleskoj 1829. godine, kada je John Walker došao na ideju da zapaljivu smjesu nanese na drvce i izazove njeno zapaljenje trenjem od hrapavu površinu.

    Ovaj način nije bio sasvim siguran pa je trebalo sačekati par decenija dok u Švedskoj 1844. nije razvijena patent da – jednostavno objašnjeno – jedan dio zapaljive smjese bude na štapiću a drugi na hrapavom papiru, čime je povećana sigurnost korištenja ovog proizvoda. O popularnosti novog proizvoda govori i činjenica da je već u decembru naredne godine zauvijek ušao u svjetsku kulturnu baštinu zahvaljujući priči Hansa Christiana Andersena Djevojčica sa šibicama.

    Osim što su umjetnicima bile dio inspiracije, šibice su maštovitim pojedincima služile i služe i kao materijal za stvaranje. Jednog od takvih kreativnih ljudi koji stvaraju šibicama i ljepilom nalazimo u susjednoj Hrvatskoj.

    Tomislav Horvat je trideset četvorogodišnji građevinski tehničar iz Međimurja. Živi u mjestu Domašinec na samoj granici Hrvatske i Mađarske i svoje slobodno vrijeme provodi izrađujući prekrasna djela od šibica, odnosno žigica.

    Za skulpturu Ala Pacina u prirodnoj veličini bilo je potrebno 117,000 šibica

    Kaže kako je još u srednjoj školi izrađivao makete od šibica, a od prije desetak godina je počeo raditi na ozbiljnim djelima poput skulptura, sa krajnjim ciljem da izradi mozaik skulpture. Kao najbolji medij za ovu svrhu su se pokazale upravo šibice i od 2012. godine počinje njegovo umjetničko putovanje koje traži beskrajno strpljenje, umijeće i preciznost.

    „Nastanak ovakvih djela je dugotrajan proces. Primjer za to je i skulptura na kojoj trenutno radim a započeta je prije šest godina,“ kaže Tomislav. Riječ je o skulpturi nazvanoj „Stvoritelj“ koja predstavlja Michelangela kako radi na Davidu, a kad bude završena imaće visinu od preko pet metara (530 cm). Da bismo sebi predstavili o kako velikom zadatku je riječ, recimo samo da je spomenik kralju Tvrtku koji je nedavno postavljen u Sarajevu tek pedalj viši od Horvatove skulpture koja će – kad jednom bude završena – biti najveća mozaik-skulptura na svijetu.

    Inspiracija za djela mu dolazi sama od sebe, a tematika su uglavnom svjetski velikani u umjetnosti. Na ovaj način skulpture Tomislava Horvata predstavljaju hommage i svojevrsne spomenike umjetnicima i njihovoj umjetnosti. Posebnost ovih djela je u tome što su među najvećima takve vrste u svijetu i za njihovu izradu ponekad trebaju stotine hiljada šibica.

    Iza ovog kreatora neobične umjetnosti je čitav niz izložbi, a 27. novembra izlaže u Galeriji Oblok u Sesvetama. Izložba će biti otvorena četiri sedmice a, iako još nedovršena, bit će izložena i najnovija, spomenuta gigantska skulptura Michelangela i Davida. O eventualnom gostovanju i izložbi u Bosni i Hercegovini je još rano govoriti, jer bi takav poduhvat bio jako zahtjevan u financijskom i logističkom smislu.

    “Pijanist” – djelo posvećeno Mozartu stvoreno od 210,000 šibica

    Horvat kaže kako njegova umjetnost nije komercijalna i kako se općenito stvaranje ne cijeni dovoljno: “Nažalost premalo. Kultura i umjetnost su premalo cijenjene i da bi se umjetnik istakao zaista mora uložiti izuzetan trud, uz talent, da bi od toga mogao živjeti.  “

    O budućnosti previše ne brine, ima nekoliko ideja za rad, međutim ne zna gdje će ga to odvesti ali smatra da je negdje zapisano.

    “Uvijek treba biti uporan, nastojati popraviti svoj rad i educirati se konstantno. Jer jedino uz konstantan i predan rad dolazi do napretka. I nikad ne odustati!”, poručuje međumurski skulptor.

     

    Socijalne mreže

    6,325LjubiteljiSviđa mi se
    402SljedbeniciPratite
    294SljedbeniciPratite
    1,690PretplatniciPretplatite se

    Pretplatite se

    Povezani članci

    AEDES ALBOPICTUS: Opasni azijski tigrasti komarac

    Piše: Husein Ohran Jedna od najozbiljnijih posljedica klimatskih promjena jeste...

    NAŠE BLAGO: Bh. autohtone domaće životinje

    Piše: Husein Ohran Bosna i Hercegovina je zemlja koja se...

    “Eco-friendly” goveda

    Piše: Husein Ohran Iako mnogima ovaj podatak nije poznat –...

    Kako naša ishrana utiče na globalno zagrijavanje?

    Piše: Husein Ohran Očekuje se da će do 2050. godine...