Ako vam se čini da internetski prostor u vrijeme oko izbora postaje toksičniji, niste sami i nije do vas. U vrijeme uoči ovogodišnjih američkih predsjedničkih izbora objavljena je studija o izborima 2020. i tome kako su oni uzrokovali ogroman talas mržnje u javnom prostoru.
U ovoj studiji se kaže kako su se u vrijeme izvora događaji koji su se dešavali offline jako brzo prelijevali u online svijet i utjecali na mrzilačke sadržaje koji se u njemu stvaraju.
“Univerzum mržnje”
Uz pomoć tehnologije koja je u stanju obaviti mapiranje internetskih mreža do nevjerovatnih detalja, istraživači su bili u prilici mjeriti promjene u onome što sami nazivaju „univerzumom mržnje“ na Internetu. Ono što su otkrili je dosta zabrinjavajuće: „Izbori su pokrenuli lavinu novih mrzilačkih sadržaja koji se tiču imigracije, etničke pripadnosti, te antisemitizma koji ide ruku pod ruku sa teorijama zavjere o zamjeni stanovništva koju predvode Jevreji.“
Ovo se nije dešavalo samo u vrijeme izbora, nego je vrhunac govora mržnje zabilježen i u vrijeme napada na Capitol Hill. U samo pet dana desio se rast od 80 posto, baš kao i u danima koji su prethodili proglašenju izborne pobjede predsjednika Joea Bidena 2020. godine.
„Imali smo talas rasta kreiranja poveznica prema sadržajima punim mržnje kako tokom samih izbora (u novembru 2020.), tako i nakon njih (u januaru 2021.). Poruka koja se šalje onima koji odlučuju o politikama jeste da svaki događaj koji naizgled ima samo lokalni ili nacionalni značaj ima kapacitet da trenutno pokrene mrzilačke aktivnosti na globalnom nivou“, ističu autori.
Začarani krug
Ne samo da je bila povećana količina mržnje u online prostoru, nego su se promijenili i pravci u kojima je ona bila usmjerena: izljevi mržnje prema imigrantima su se skoro utrostručili nakon što je Biden odnio pobjedu, dok su se oni na osnovu etničke pripadnosti, kao i antisemitizam udvostručili.
Vjerovatno još više zabrinjava efekt kojeg su ove promjene imale na prostore odakle su potekle. Naime, to što se sadržaj dodaje individualno ne znači da „univerzum mržnje“ neće od toga profitirati kao cjelina i da njegova struktura neće ojačati. Prema autorima, upravo to se i dešava.
Jednostavno rečeno, ne samo da se dešava porast govora mržnje i mrzilačke aktivnosti online, nego te zajednice koje ga stvaraju postaju veće, više ukopane u svojim stavovima, te manje podložne vanjskim utjecajima ili moderaciji. Baš kao u začaranom krugu.
Profesor Neil Johnson sa Univerziteta George Washington upozorava na to da politika može biti katalizator za potencijalno opasan govor mržnje. “Ako to povežete sa internetom, gdje govor mržnje cvjeta, dobijamo scenario koji je alarmirajući”, kaže Johnson.
Šta učiniti?
Pa, s obzirom na stanje govora mržnje online, šta se može učiniti kako bi se ovaj trend obuzdao? Dio odgovora je svakako na platformama na kojima buja takav sadržaj – bilo da je riječ o onim najpopularnijim i najkorištenijim poput Facebooka, Twittera i TikToka, ili o onima koje su manje poznate i korištene kao što su 4chan ili Gab. Ove platforme igraju ključnu ulogu u širenju govora mržnje.
Od svih platformi, Telegram je u studiji prepoznat kao neka vrsta “čvorišta” za sadržaje koji predstavljaju govor mržnje. Istraživači ističu kako na ovaj zaključak vrijedi obratiti pažnju, zato što trenutna fokusiranost samo na najpopularnije platforme ili jednak tretman svih platformi neće donijeti željeni efekt u obuzdavanju širenja mržnje i drugih vidova nanošenja štete na Internetu.
Takođe, naglašavaju kako teme koje se tretiraju u mrzilačkim sadržajima na Internetu nisu nužno uslovljene dešavanjima u realnom svijetu, te savjetuju da se poruke koje se plasiraju u kampanjama protiv širenja mržnje uoči nekog događaja ne moraju fokusirati isključivo na tematiku tog događaja.
“Ključno je shvatiti tačno kako se mržnja sa individualnog nivoa multiplicira na kolektivne globalne razmjere. Ova studija popunjava praznine kad je u pitanju razumijevanje procesa u kojem događaji na lokalnom ili državnom nivou, poput izbora, dovode do porasta mržnje na globalnom nivou”, ističu autori.
Studiju je objavio magazin Nature.
