Odlazak radne snage, poskupljenje životnih namirnica kao i efekti pandemije korona virusa su sveprisutniji u ekonomiji Bosne i Hercegovine. Pojedinci kao i organizacije, državne i međunarodne, o ekonomskoj situaciji u BiH, objavljuju svoje prognoze još od početka pandemija. Nijedna od njih nije bila optimistična.
Na svom facebook profilu u jednom od brojnih, edukativnih statusa, profesor geografije, Vedran Zubić, naveo je sljedeće: “Ekonomija prostora koji je uvozio jabuke iz Čilea, krompir iz Nizozemske, vodu iz Vijetnama, krečnjak iz Italije itd. te koja je čekala tranše MMF i uzimala kredite komercijalnih banaka za isplatu (s)mirovina, nije trebala čekati koronu da doživi svoj preobražaj! Ona je odavno “na koljenima” i “na nosu”. ” (Vedran Zubić, 2020.god)
Prisjetimo se da je Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrio hitnu podršku od 361 mil USD za BiH u 2020. g. radi ublažavanja negativnih ekonomskih posljedica COVID-19.
Danas zasigurno možemo osjetiti posljedice odluka vlasti. Nešto više o trenutnoj situaciji govorio je Faruk Hadžić, ekonomista i makroekonomski ekspert.
“Ako znamo dijagnozu, onda možemo krenuti dalje. Davali smo konkretne ideje i prijedloge, a to su ekonomski ciljevi, a mi ih nemamo. Može to biti stvar dogovora političara, ali nemamo postavljen jasan ekonomski cilj. Npr. da želimo raste do sedam posto i šta je prioritet da se to ostvari. Mi imamo jako puno para, ali je problem raspodjele. BiH nije siromašna država koja prikupi godišnje 13 milijardi. UIP je prijavila skoro milijardu KM više u prvih sedam mjeseci ove godine. To je ogromna količina novca. Da imamo ciljeve, odmah bi pomogli privredu. Mi smo u vremenu krize, koliko god neko mislio da nije teško, vidjećete kasnije šta će se desiti”, kaže Hadžić.
Hadžić tvrdi da se relativno brzo može stabilizovati ova ekonomska situacija prouzrokovana inflacijom. Dodaje da nije još uvijek kasno riješiti problem, ali da država ne sluša njihove savjete. Isto tako, mišljenja je da će i kamatne stope rasti.
“Tendencije su uvijek da kada imamo visok nivo inflacije, dolazi recesija zbog podizanja kamatnih stopa. Mi smo već ranije upozoravali na to. Građani već
dobijaju veće rate kredita ko ima varijabilnu kamatnu stopu. Teške je reći do kojeg nivoa će rasti, ali će rasti dok traje inflacija. Biće bolno provoditi mjere što duže čekamo. Da smo ranije krenuli sa suzbijanjem krize, danas je ne bi ni osjetili”, ističe Hadžić. Izvor N1
.jpg){kind=link}