Transparentnost disciplinskih postupaka protiv policijskih službenika igra ključnu ulogu u očuvanju povjerenja javnosti u policijske institucije ali pored toga doprinosi i odgovornosti ne samo pojedinaca u redovima policije, već također služi kao ključan mehanizam za izgradnju povjerenja između građana odnosno građanki i policijskih snaga.
Tokom posljednjih pet godina najmanje 1.900 disciplinskih postupaka provedeno je u različitim policijskim agencijama u BiH, a stotine njih su zastarjele zbog komplikovanih procedura, neadekvatnih zakonskih rješenja i brojnih otežavajućih okolnosti koje ovakve procese otežavaju.
Brojni incidenti i kontroverze povezane s postupcima policijskih službenika istakli su potrebu za otvorenim i transparentnim pristupom u istragama njihovog ponašanja, ali istraživači koji su pokušali doći do podataka o ovim postupcima naišli su na zid šutnje.
Barijera nijeme saradnje stvorena je zbog različitih razloga, kao što su zaštita ličnih podataka, pravni interes ili pravo trećeg lica.
U organizaciji istraživačkog tima Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) predstavljeni su rezultati istraživanja postojećih disciplinskih postupaka usmjerenih prema policijskim službenicima na području Bosne i Hercegovine.
Transparentnost nema alternativu
Ova analiza naglašava značajne izazove u suočavanju s onima koji prekorače ovlasti, a posebno su istaknute određene prepreke, poput nedostatka transparentnosti, nepotpune informiranosti i nepravilnosti u samim disciplinskim postupcima. Rezultati postavljaju temelje za ozbiljnu diskusiju o posljedicama koje takvi nedostaci imaju na povjerenje građana i građanki u kredibilitet i djelotvornost policijskih institucija u Bosni i Hercegovini.
O ovome je bilo riječi i ove sedmice na događaju pod nazivom “Zakon i (ne)rad – Unutar disciplinskih postupaka protiv policajaca” na kojemu su predstavljeni rezultati analize.
Ambasador SAD-a u BiH, Michael J. Murphy, naglasio je važnost borbe protiv korupcije i očuvanja vladavine prava. Istaknuo je da problem neprimjerenog ponašanja policajaca nije ograničen samo na BiH, već je globalni izazov, naglašavajući potrebu za provođenjem zakona bez političkog pritiska.
U diskusiji ali i samom istraživanju su učestvovali akademski stručnjaci, policijski službenici kao i mladi koji su dali svoje zaključke, ukazujući na ključne probleme ove teme.
“Iluzorna su sva objašnjenja koja dobijamo iz policijskih agencija o zaštiti disciplinskih postupaka. Transparentnost nema alternativu”, istakao je Muhamed Budimlić, profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije.
Imaju li mladi povjerenja u policijske institucije?
Posebna pažnja tokom diskusije posvećena je odnosu mladih i policijskih strukura. Navedeno je kako nedostatak povjerenja mladih u policijske institucije predstavlja ozbiljan izazov koji zahtijeva kontinuirane i održive mjere.
„Mladi često imaju nepovjerenje prema policijskim institucijama iz razloga poput nepravednog postupanja ili situacija u kojima dolazi do zloupotrebe ovlasti. Stvaranje inkluzivnog okruženja gdje se čuje mišljenje mladih i društvo u kojem se zagovara pravičnost može znatno unaprijediti odnose između mladih i policijskih institucija“, rečeno je tokom ove diskusije.
Ključni problemi, kao što su slaba komunikacija sa javnošću, nedostatak tehnološke modernizacije, neadekvatna psihološka podrška i edukacija policijskih službenika te manjak transparentnosti u disciplinskim postupcima, nužno zahtijevaju hitne intervencije.
Saradnja sa obrazovnim institucijama, implementacija body kamera te redovno izdavanje pravovremenih saopštenja za javnost predstavljaju ključne komponente procesa jačanja transparentnosti i odgovornosti u radu policijskih institucija. Osim toga, organiziranje javnih tribina, radionica i edukacija mladih o njihovim pravima dodatno doprinosi izgradnji povjerenja među građanima i policijom.
U konačnici, implementacija predloženih mjera ne samo da će doprinijeti smanjenju nedostatka povjerenja, već će stvoriti temelje za održivo partnerstvo između policijskih institucija i zajednice, čime će se razvijati osjećaj sigurnosti i odgovornosti u društvu.
Zajedničkim snagama moguće je izgraditi sigurnije i odgovornije društvo.