Svakih nekoliko mjeseci na red dolazi ista tema – da li je sramota da se zna da imaš menstruaciju, postoji li u našem društvu stigma prema menstruaciji, menstrualnoj krvi i ženama koje menstruiraju? Menstrualno siromaštvo popularna je sintagma za nemogućnost kupovine proizvoda za menstrualnu higijenu, a u Bosni i Hercegovini ne postoje sveobuhvatna istraživanja na ovu temu, što otežava proces smanjenja ili uklanjanja PDV-a na ove proizvode (ali i slične, poput pelena za odrasle i pelena za djecu).
Podaci iz jedine ankete provedene u BiH (2022.) na ovu temu pokazuju da, od više od 1400 ispitanica, 93% žena iz BiH smatra da su proizvodi za menstrualnu higijenu preskupi u odnosu na standard života u BiH, dok ih 29% tvrdi da se nekada našlo u situaciji gdje sebi ne mogu priuštiti osnovne menstrualne proizvode. Statistika je zabrinjavajuća, a PDV isti – 17%. Menstrualni troškovi nisu samo ulošci, tamponi ili menstrualne čašice, tu su i proizvodi za ublažavanje menstrualnih tegoba koje u BiH koristi 61% ispitanica.
U istoj anketi jedna ispitanica je rekla: „Moje menstruacije su jako bolne. Ne mogu ni da zamislim kako bih prolazila kroz to bez lijekova protiv bolova. Ti lijekovi su često skupi, a uzimajući u obzir da sam nezaposlena – postaje i teže pokriti sve troškove. Na neki način sve smo imale iskustva s menstrualnim siromaštvom.” Tužna stvarnost bh. žena i djevojčica je upravo ovo – sve smo imale dodira sa menstrualnim siromaštvom, u makar nekom intenzitetu. No, žene u BiH pronalaze različita rješenja za svoje probleme, tako jedna tvrdi: “Često sebi ne mogu priuštiti proizvode za menstrualnu higijenu, tako da pravim sama svoje i isplati se. Trenutno sam studentica i novac mi treba za druge stvari, a zbog obilnog krvarenja trebalo bi mi mnogo više uložaka nego što je to u prosjeku.“
Stigma, visoke cijene, ali i nerazumijevanje i manjak informacija među stanovništvom i donosiocima odluka doprinose ovakvom stanju. Postoje određeni koraci naprijed u državi, tako imamo nekoliko inicijativa za besplatne proizvode za menstrualnu higijenu na određenim nivoima vlasti i nadu da će još neko isto učiniti, pa makar u predizbornom periodu.
Borbom protiv manjka informacija, ali i zagovaranjem za suzbijanje menstrualnog siromaštva najčešće se bave organizacije civilnog društva. Trenutno se TPO Fondacija iz Sarajeva bavi istraživanjem o menstrualnom siromaštvu među studenticama i profesoricama na javnim visokoškolskim ustanovama u BiH i provodi anketu koju možete naći na linku: https://unigerc.unsa.ba/menga-poziv-za-ucesce-u-istrazivanju-o-menstrualnom-siromastvu-u-bih/
Cilj istraživanja je ponuditi primjer utjecaja menstrualnog siromaštva na studentice i nastavnice kako bi javni univerziteti odobrili budžete za besplatne proizvode za menstrualnu higijenu.
