Iako bi se po laganim i umirujućim zvukovima dokumentaraca o prirodi moglo zaključiti drugačije, priroda je ustvari jako bučna. U bogatoj kakofoniji zvukova koje proizvode razne životinje postavlja se pitanje – koja od njih je najglasnija?
Najglasnija životinja na svijetu
Bitka za titulu najglasnije životinje vodi se u okeanu, i svi koji su guglali bio šta u vezi sa ovim znaju da se konkurencija svodi na dva imena: ulještura vs. plavi kit.
Iako je plavi kit možda najglomazniji, ulještura odnosi pobjedu u kategoriji glasnoće, iako je dočarati njenu glasnost puno kompleksniji zadatak nego što se to na prvi pogled čini.
Da bismo to objasnili, moramo najprije ući u problematiku fizike zvuka.
Podvodna akustika
Intenzitet zvuka obično izražavamo u formi decibela, ali zvuk u vodi funkcioniše na drugačiji način nego u zraku. Voda je neuporedivo gušća od zraka i njoj zvuk putuje daleko brže, što prilično komplicira stvari.
Decibel ne predstavlja jedinicu mjere kao što su metar ili stopa, nego vrijednost pritiska u decibelima predstavlja omjer izmjerenog i referentnog pritiska. Da stvar bude kompliciranija, ovaj referentni pritisak nije jednak za zrak i vodu.
Sve u svemu, 100 decibela (dB) u vodi nije isto što i 100 dB u zraku.
Da bismo dobili preciznije poređenje decibela pod vodom sa onima u zraku, moramo odbiti nešto decibela od vrijednosti izmjerenih u vodi. Iako postoje neka razmimoilaženja vezana za metodologiju mjerenja, obično se ide sa tim da se oduzima 61.5 dB – 25.5 kao kompenzacija za razliku u referentnim pritiscima i još 36 zbog razlika u gustini sredine i brzini rasprostiranja zvuka u zraku i vodi.
Ulještura vs. Plavi kit
No, šta nam to znači kad je u pitanju glasnoća ulješture? Najglasniji zvuk kojeg ovaj stanovnik mora pravi doseže glasnost od 236 dB pod vodom, barem je taok do sad zabilježeno. Ako to preračunamo, dobićemo ekvivalent od 174.5 dB u zraku. Sreća pa kitovi ne lete, inače bi nadglasali mlazne avione koji proizvode buku jačine 140 decibela.
Budete li čitali o ovoj temi, na internetu ćete naći i podatak kako plavi kitovi mogu proizvesti zvukove jačine oko 188 dB, što bi ih automatski stavilo iznad ulještura na rang-listi životinja po glasnosti.
Međutim, zvanični naučni podaci kažu kako su takvi rezultati zabilježeni podvodnim mjerenjima i kako je realna jačina glasa plavog kita 126.5 dB, što je znatno manje od ulješture. I ne samo od nje – jer postoji jedan stanovnik kopna koji se na ovoj listi ugurao između dva vodena diva.
Kopneni rekorderi
Kao što vam svaki roditelj koji je imao dvogodišnje dijete može potvrditi, glasnoća nema apsolutno nikakve veze sa veličinom. Čak i omaleni stanovnici oceana kao što su škampi pucavci (uključujući i onog koji je ime dobio po grupi Pink Floyd) puckanjem kliješta mogu proizvesti buku na nivou rock-koncerta, dok riba tek veća od zrna graška može nadglasati teretni voz.
Kad je u pitanju kopno, ako planirate posjetiti neka od staništa majmuna urlikavca dobro će vam doći čepići za uši. Ovi primati su najglasnije kopnene životinje i druge najglasnije generalno – njihovi grleni urlici mogu dosegnuti jačinu od čak 140 dB i doprijeti pet kilometara daleko.
Sigurno ne biste željeli stajati u blizini dok ovi majmuni urliču, budući da je 140 dB intenzitet zvuka jednak onome kad polijeće mlaznjak, a što je desetak decibela iznad praga bola ljudskog uha.
